Karel'skojn ASSR Narkomprosa

Karel'skojn kièlen programma načal'nolojl školil

Karel'skoj gosudarstvennoj izdatel'stva
1939, Petrozavodsk


Toimittajan huomaičus.
Kirillizet kirjaimet on kodiiruittu latinalazikse täh tabah:

   а=a б=b в=v г=g д=d е=e ё=jo ж=ž з=z и=i й=j к=k л=l м=m н=n о=o п=p р=r с=s
   т=t у=u ф=f х=h ц=ts ч=č ш=š щ=šč ъ='' ы=ì ь=' э=è ю=ju я=ja ä=ä ö=ö ÿ=y 
Se ei ole yksikäzitteine matemuatiekalline koodavus sendäh ku ezim. jo vois olla kodiiruittu kirjaimispäi ë libo йо. Kovendusmerki kodiiruijah '' – se ei tarkoita kahtu pehmendysmerkii. Kirilline e on ainos kodiiruittu latinalazekse e:kse hos i toiči se luvetah e (hebojne) ga toiči je (aella). Kirilline я kodiiruijah ja, hos i toiči se tarkoittau ja (jalgu), toiči (jal'gi).


Oglavlenija

I Ob"jasnitel'noj zapiska
1. Luvenda
2. Kir'jutanda
3. Diktantat
4. Grammatika i pravopisanija
II. Programma
1. Ènzimäjne klassa
2. Tojne klassa
3. Kolmas klassa
4. Nelläs klassa
5. Grammatičeskolojn materialojn raspredelinda čuassuloj myöte
III Čistopisanija
1. Ob"jasnitel'noj zapiska
2. Programma


Ob"jasnitel'noj zapiska.

Tämä programma on luaittu siksi, čtobì andua načal'nojn školan učenikojl opredeljonnoj kruuga sistematičeskoloj znanijoj karel'skojs kièles, kudama obespečivajččis pravil'nojn, soznatel'nojn i vìrazitel'nojn lugemizen, pročnolojn navìkojn usvoenijan, gramotnojn kir'jutannan navìkojn usvoženijan i opastumizen ustno i pis'menno izlagajja omat mièlet.

Joga opastunda vuuven programnoj materiala on annettu tämän mojziè razdeloj myöte: luvenda, grammatika i kir'jutanda. Praktičeskojs ruavos kaj nämä razdelat pidäy siduo keskenäh. Joga razdelah organičeski kuuluu ustnojn i pis'mennojn paginan razvitija ravnolojn slovarnolojn i stilističeskolojn ruadolojn vidas. Nämièn ruadolojn tseli on paginan nedostatnojn ispravlenjja, sanojn zapuasan levendämine, upražnenijat predloženijon pravil'nojh luaindah i m.i.

Ajjan pis'mennolojh ruadolojh — izloženijojh, sočinenijojh, a muga že i èrähih ustnolojh ruadolojh paginan razvitijua myöte, osobenno I i II klassojs, èrojttau iče učitelja karel'skojl kièlel annettulojn čuassulojn obšojs količestvas.

I. Luvenda.

I-s klassas ènzimäjne puolivuozi karel'skojn kièlen programmua myöte on annettu lugemah i kir'juttamah opastamizeh. Opastanda lugemah i kir'juttamah provodih zvukovojda (analitiko-sintetičeskojda) metodua myöte, t.s. opastetah lugemah i kir'juttamah yhteh ajgah. Zavodiè pidäy mejjan èlävän paginan juannas (analizas) sanojh, sanojn – slogih, slogièn — zvuukkih. Paginan juanda sanojh, slogih i zvuukkih pidäy vediä kuulon vuoh (pečatnojda sanua ozuttamatta lapsil).

Uuven zvuukan èrojtannan jal'geh, učitelja ozuttau lapsil tämän zvuukan pečatnojn znuakan, t.s. bukvan, a sen jal'geh sostavljajččou hejjan ke razreznojn azbukan bukvis sanoi i predloženijoj.

Sih nähte, čtobì sanan analiza luadiè lapsil interesnojmmaksi, pidäy pol'zujjakseh slogièn i sanojn luainnal lejkotun azbukan bukvis. Ènzimäjzel opastanda stupenil slogièn i sanojn luainda lejkotun azbukan bukvis zamenjajččou sanojn kir'jutannan. Lejkotus azbukas sanan luainnal, i myöhembäh sanan kir'jutannal, lopeh analitičeskoj ruado tämän sanan ke.

Luvendua (sintezua) ènzimäjzel opastanda stupenil pidäy pidiä vaj analizan jalgeh: lugiè pidäy net sanat i predloženijat, kudamat vasta vaj oldih, juattu slogih i zvuukkih. Tämän luadujne, opastuièn ičen luaittulojn lejkotus azbukas, a myöhembäh hejjan ičen kir'jutettulojn sanojn luvenda avuttau opastuil suaha pravil'nojt luvenda prijomat (slogiè myöte) i predohrajonjajččou lugemizes bukviè myöte (konza, ènne Luvendua, iäneh libo iänettä sanotah bukvat).

Bukvarin tekstat pidäy lugiè vaj sen jal'geh konza lapset analitičeskojn ruavon kauti jo tunnustuttih uuven zvuukan ke i bukvan ke, sanan slogovojn sostuavan ke.

Slogiè myöte luvenda on yksi väl'tämätöj perehodnoj stadija lugemah opastues. Piènimbänä luvenda edinitsana kajkis ènzimäjzis urokojs sah pidäy olla sloga. Učiteljal pidäy predohranjajja lapsiè bukvièn nimittämizes luvennan ajgah, a ènämmäl pidäy upražnjajjakseh slogièn luainnas, luaittulojn slogièn luvennas, sanojn luvennas slogiè lizäten.

Sen jal'geh, konza lapset hyvin tunnustettih uuzi zvuukka i pečatnoj bukva, pidäy hejl ozuttua kir'jutus bukva, sellittiä, mittyjzis èlementojs sostoiu tämä uuzi bukva i upražnjajja hejdä ènzimäj bukvan èlementojn kir'jutannas, sijt bukvan kir'jutannas, sen jal'geh prostojmbièn sanojn uuven bukvan ke kir'jutannas i myöhembäh vojbi kir'juttua predloženija kahtes-kolmes ylen kebièlöjs sanojs.

Kir'jutanda ruado pidäy loppièkseh lapsièn ičen kir'jutetun tekstan luvennan upražnjajčennal. Lugemah opastaes pidäy sobljudajja strogojda posledovatel'nostiè analizirujdavièn i lugièttavièn sanojn vallžičennas zvuukkièn sostuavua myöte. Ènzimäjzih urokkojh nähte lugièttavaksi i kirjutettavaksi pidäy valitta mojzet sanat, kudamièn zvukovoj analiza olis kebiè luadiè.

Kir'jah opastannan ènzimäjzih urokkojh nähte parembi on ottua mojzet sanat, kudamis ollah glasnojt (a, o, u) i soglasnojt (r, m, s, l, n). Nämä soglasnojt ollah mojzet, kudamiè vojbi sanuo pitkemmäl'di i kudamiè on kebièmbi èrojttua kuulon vuoh slogis ili ynnällizis sanojs.

Tämän mojne hillennetty i pitkennetty ènzimäjzinä ajgojna luvenda avuttau lapsil èjstyö slogiè myöte luvendah. Vzrìvnojt soglasnojt (d, b, p, g), kudamiè on jugièmbi èrojttua slogis i sanojs, parembi on èjstiä tojzeh opažstanda stupenih.

Lugemah i kir'juttamah opastannas viè pidäy sobljudajja postepennosti sanojn valličennas slogièn luguo myöte i slogan zvukovoida sostuavua myöte. Jugièmmän tekstan luvendah vojbi sijrdyö vaj silloj, konza lapset ruvetah hyvin lugemah kebièmbiä tekstua.

Kijrehelline sijrdymine jugièn tekstan luvendah tormoziu pravil'nojda luvendua, — lapset ruvetah lugemah bukviè myöte, ruvetah nepravil'no lugemah sanoj, t.s. lapset suahah pahat (vrednojt) luvenda navìkat.

Lugemah i kir'juttamah opastaes pidäy ènämbi ajgua andua zvuukkièn analizah, lejkotus azbukas sanojn luaindah, mojzièn slogièn i sanojn luvendah, kudamis ollah diftongat, kaksinajzet soglasnojt, bukvat s, z (zvuukkièn š, ž sijah, slogattomat u, y, ', ja, ju, jo (mua, suola, kukko, kana, istuo, astuo, kazi, kiza, puu, kuulou, kon'kat, sil'mä, jalga, jal'gi, jatti, Manja, juo, juvä, jury, joukko, jouhi i m.i.).

Tämän mojzièn slogièn i sanojn luvendah pidäy sijrdyö vaj silloj, konza lapset jo opastuttih lugemah kebièmbiè sočetanijoj. Jo täs ajjas pidäy ruveta vähäjzin ob"jasnjajmah lapsil, čto karel'skojs literaturnojs kièles ylen harvah upotrebljajjah š i ž, a nijen sijah upotrebljajjah s i z. Tämä ob'jasninda pidäy luadiè èj yhteh kerdah, a äjjah kerdah, primièraksi: tulou vastah sana "siè"; učitelja ob"jasniu — mejl sanotah "šiè", a tojzis sijojs sanotah "siè", i literaturnojs kièles on "siè".

Ènzimäjzinä ajgojna luvenda materiala pidäy ottua prostoj i konkretnoj, èllennettävä i interesnoj lapsil. Sanat pidäy ottua lyhyöt — ènzimäj 1–2 slogua, myöhembäh 3–4 slogua i èj piè ottua jugièlöj zvuukkièn sočetanijoj.

Ènzimäjzis urokojs jo pidäy zavodiè ruado lapsièn ustnojn paginan razhvivajččemizeksi: lapsièn paginan vigojn ispravlenija, otviètat voprossojh, pereskaz i m.i.

Tojzel puolivuuvel I klassas i ielleh II klassas jatkuu lapsièn luvenda navìkojn i lugiètun èllendämizen razvivajčus ruado.

Tojzen puolivuuven ajgah I i ièlleh II klassojs zavodih učiteljan ruado lapsièn kodi luvendua myöte i jatkuu se II–III i IV klassojs. Učitelja slediu, čtobì kai lapset pol'zujttazihes kodi luvenda knijgojl, vedäy učetan lapsièn lugièttuloil knijgoil. Klassas besedoj provodies lapsièn ke lugièttuloih kniigoih näh, učitelja avuttau lapsil paremmin razbiraijakseh kniigan soderžanijas, zainteresujččou èri knijgojl nijdä lapsiè, kudamat èi ylen rakkahal lugièta.

Luvenda urokojl I i II klassas učenikojl pidäy poluččiè èlementarnojt znanijat prirodah näh. Prirodovodčeskoloin stat'jojn luvennal pidäy predšestvujja neposredstvenno lapsièn znakominda predmiètan ili javlenijan ke, kudamah näh sanohes stat'jas. Sentäh i provoditahes èkskursijat prirodah, nabljudenijat prirodas, škol'nojl učastkal, živojs ugolkas, predmetnojt urokat i m.i. Neobhodimoj ajga nämih zanjatijojh annetah karel'skojn kièlen urokojs.

Pauzojn i intonatsijojn sobljudajčennan piäl lapsièn lugies pidäy ruadua jo ènzimäjzis klassojs. Viè I klassas, bukvarnolojn tekstojn luvennan ajgah i sijt jal'geh — bukvarnoloj tekstoj lugies, učiteljal pidäy kaččuo sidä, čtobì lapsièn luvenda olis pravil'noj i vìrazitel'noj. Muga že i tojzina vuozina II, III i IV klassojs lapsièn luvenda ajvin pidäy olla pravil'noj i vìrazitel'noj i sentäh èj ole nadonostiè pidiä èriže urokkoj luvenda tehnikkua myöte.

Opastuièn ustnojn i kir'jutanda paginan razvivajčenda, kuj pravila, mänöy luvenda i grammatikan urokojl. Sanojn zapuasan levendämine mänöy luvenda urokojl, ruadaes kartinua myöte, materialan valmistaes sočinenijah näh, a muga že grammatikan urokojlla i valmistues izloženijah i sočinenijah, a muga že lapsièn samostojatel'noloj i puolelleh samostojatel'noloj ruadoloj kohendaes klassas. Lugiètun rasskazivajčennan ajgah učitelja vnimatel'no slediu, čtobì lapset joga predloženija sanottajs i luaittajs pravil'no.

Tämän mojziè kir'jutus ruadoloj vedäes pidäy kajkkeh luaduh predupreždajja orfografičeskolojn ošibkojn vozmožnostiloi (jugièlöjn sanojn doskal kir'jutanda, učiteljan kyzyndä, orfografičeskojh slovarih i sejnä tablitsojh kačonda i m.i.)

II Kir'jutanda.

Yhtenä načal'nojn školan osnovnolojs zaduačojs on učenikojn kir'jutanda paginan razvivajnda. I-s klassas lapsi opastuu vladejmah ručkal, kir'juttamah bukviè, sanoj i èj suuriè predloženijoj. I klassas ènimyttäh piètäh valmehes tekstas kir'juttamiziè. Ènne kajkkiè lapsiè pidäy opastua pra'vil'no kir'juttamah valmehes tekstas päj.

Ènzimäjzen puolivuuven aloh lapsil pidäy opastuo čomasti kir'juttamah bukviè, sanoj i lyhyölöj predloženijoj. Pidäy praktikujja kir'juttamista valmehes käel kir'jutetus tekstas päj: klassnojs doskas, bukvaris i knijgas päj.

Kir'jutanda ruadoloj provoditah klassas joga päjviä. Tojzen puolivuuven aloh praktikujčeh sana-sanah kir'jutanda valmehes kir'jutetus i pečatnojs tekstas päj, valmehes tekstas päj kir'jutanda propustittulojn sanojn pajkojlleh panennan ke (3-s četverti), zritel'no—sluhovoj diktanta i tuttavièn predloženijojn kir'jutanda kuuluo myöte näjen predloženijojn predvaritel'nojn luvennan ke knijgas libo klassnojs doskas päj, predu- preditelvnojn kuulo diktantan kir'jutanda tuttavis sanojs lyhyjzil predloženijojl (4-s četverti).

Ènzimäjzes klassas pidäy dobejjakseh se, čtobì lapsièn kir'jutanda olis sèveršenno ošibkatoj, sentäh kuj ènzimäjzet kir'jutanda ruavot jatetäh syvä jal'gi kir'jutanda navìkan razvivajnnas. Sih nähte, čtobì lapsièn tetrattilojs èj olis ošibkua, lapsil kir'jutettavaksi pidäy vall-ita ylen kebièt tekstat, èj sua ottua jugièlöj sanoj. Ènne tekstan kir'jutandua lapset dolžnì lugiè se iäneh, kajkin yhtajgua. Učiteljal pidäy ottua vnimanijah kaj pravopisanijan trudnostit, vediä sanojn slogovojda i zvukovojda analizua.

II klassas provoditah valmehes tekstas kir'jutanda ruadoloj. Nämä valmehes tekstas kir'jutanda ruavot ollah tämän mojzèt: sana-sanah kir'jutanda kir'jutetus i pečatnojs tekstas päj, tekstas vallittulojn èri sanojn i predloženijojn kirjutanda, tekstas päj kir'jutanda propustittulojn sanojn pajkojlleh panennan ke, sanojn muutannan ke, predloženijojn dopisìvanijan ke sanojtta.

Diktantoj provoditah raznoobraznoloj, net ollah tämän mojzet: zritel'no-predupreditel'noj, sluhovoj, tvorčeskoj i proveročnoj. Krome tädä, luvenda, grammatikan i spetsial'no kir'jutus urokojl pidäy provodiè ruadoloj paginan razvivajčennan yhtevyös: predloženijojn luainda annettulojs sanojs, otviètat voprosojh, kebièlöjn rasskuazojn pereložinda predvaritel'nojn ustnoin razboran jal'geh.

Tojzes klassas pidäy jatkua sen tekstan slogovojda analizua, kudamua lapset ruvetah kir'juttamah, i èri sanoin analizua, kudamiè on jugiè kir'juttua, i zvukovojda analizua.

Tojzièn klassojn učenikojn kir'jutus ruadoloin postanovka muga že, kuj i ènzimäžes klassas on otvetstvennoj zaduačča. Kaj lapsen kir'jutettu ènzimäjzièn kahten opastus vuuven aloh jattäy ylen syvän i lujan jallen, sentäh pidäy muga luadiè, čtobì ènzimäjzièn i tojzièn klassojn opastujat kir'jutettas čomasti, pravil'no, ošibkojtta. Se dolžen obespeččiè hyvän osnovan mìslilojn gramotnojn izlagajčennan razvitijah nähte.

III i IV klassojs pidäy primenjajja sledujušoloj kir'jutus ruadoloj: stihotvorenijojn i tsitatojn kir'jutandua; kir'jutandua sanojn muutannan ke, sanojn liziännän ke, predloženijojn muutannan ke; èri sanojn i predloženijojn kir'jutandua tekstas päj.

III Diktantat.

a) Zritel'no-preduprediteldènoj diktanta.
b) Sluhovoj predupreditel'noj, tvorčeskoj, svobodnoji proveročnoj diktanta.
Kir'jutus ruadolojh nämis klassojs otnositahes shemojn i tablitsojn luainnät predloženijojn analizan vuoh, sanojn luainda annettuloj čuastiloj myöte i pis'mennoj razbora voprossoj myöte.

Krome tädä, muga že, kuj i II klassas, luvenda, grammatikan i kirvrjutanda urokojl provodjoitahes sledujušojt pis'mennolojn ruadolojn vidat ustnojn paginan razvitijah nähte: slovarnojt ruavot (obraznolojn vìraženijojn kir'jutanda knijgas päj, sanojn valličenda obšolojn juurièn ke); predloženijojn luainda annettulojs sanojs, primièrojn pridumžvajčenda i kir'jutanda, rasskuazojn—sostuavinda (sočinenija), rasskuazan pereložinda (voprossoj i pluasnua myöte), sočinenijat kartinoj myöte, analogijua myöte lugiètun ke, kuultun ke, nähtyn ke, a muga že sočinenijat svobodnojl temojl vpečatlenijoj i mujstelendoj myöte. Sočinenijan yhtenä vidana on zametkojn kir'jutanda stengazièttah.

III i IV klassojs učenikojn kir'jutanda paginan razvitijah nähte trioèbujčeh pis'mennolojn ruadolojn suuri raznoobrazija. Täs pidäy mujstua, čto nämis klassojs opastanda orfografijah v osnovnom opirajčeh učenikan maltandah analizirujja teksta i soznatel'no primenjajja grammatikan znanijoj.

IV Grammatika i pravopisanija

Opastuiè jo I-s klassas pervonačal'no znakomitah predloženijan ke. Hyö opastutah löydämäh predloženijua tekstas.

Predloženijas kaj sanat ollah sivotut keskenäh smìslua myöte i tämän sidovunnan vojbi tijjustua voprosèjn kauti: "Brihaččujne guljajččou sadus tovarišojn ke". Ken guljajččou? "Brihaččujne". Midä hän ruadau? "Guljajččou". Kus hän guljajččou? "Sadus". Kenen ke häi guljajččou? "Tovarišojn ke".

Joga predloženijas on oma intonatsija – iäni alenou predloženijan lopus. Primièrat predloženijan ke znakomindua varojn pidäy ottua kajkis prostojmmat i sel'gièmmät, čtobì èj sevojttua učenikkoj; tojzièn složnojmbièn slučajlojn ke hyö ruvetah znakomimahes myöhembäh, konza hyvin tijjustetah osnovnojt predloženijat.

Jo ènzimäjzes klassas lapset ruvetah maltamah sanua jagamah slogih, zvuukkih, ruvetah tièdämäh glasnoloj i soglasnoloj zvuukkiè, koviè i pehmièlöj glasnoloj i kaj nämä tijjot ruvetah avuttamah pravopisanijas. Primièraksi, pravil'noj sanojn juanda slogih avuttau pravil'no sijrdiä sanoj stročkal päj tojzel stročkal.

Grammatičeskolojs zanjatijojs tojzen klassan programmua myöte, yhtes pravopisanijan ke učenikat praktikan kauti tullah paginan sostuavan èllendämizeh, omas paginas (ustnoj i kir'jutada) nijen ili tojzièn kategorijojn — sušestvitel'nolojn, prilagatel'nolojn, glagolojn upotrebljajndah — sanomatta näjdä terminoj, a vaj smìslua myöte i voprossoj myöte suahah ičel ponjatija sih näh, kuj dolžnì olla sen ili tojzen kategorijan sanat sivoksis tojzièn sanojn ke (sanat, kudamat ozutetah predmièttua) predmiètan luaduo ili priznakkua, predmiètan ruaduo ili dejstvijua.

Ènzimäjzen i tojzen klassojn ruavot pannah osnova pravopisanijal i kaččoen sih, min luevus on tämä osnova, rubièu hyvin ili pahojn mänemäh pravopisanijan ruado tojzis klassojs. Tämän periodan ruavos glavnojmmat kohtat ollah:

1) Suuren bukvan kir'jutanda predloženijojn allusinimilöjs i točkan i tojzièn znuakojn panenda predloženijan loppuh. Čtobì lapset hyvin ruvettas mujstamah pidäy učiteljal hyvin, joga slučaj èriže, sellittiä lapsil posledovatel'nojs porjadkas (doskal, tetrattilojh) ošibkoj i kajkkeh luaduh predupreždajja nijdä (kuj pidäy kir'juttua? miksi pidäy muga kir'juttua?), joga ošibka kohendua i uuvessah o uuvessah povtorjajja i kir'juttua praktičeskoloi ruadoloj.

2) Bukvièn s i z kir'jutanda š i ž sijah. Ènzimäj pidäy, čtobì učitelja iče hyvin tijjustajs tämän kohtan i sen jal'geh sellittäjs učenikojl, čto karel'skojs literaturnojs kièles, konza kuuluu š, pidäy kir'juttua s, a konza kuuluu ž, pidäy kir'juttua z. Kir'juttaes pidäy kajkkeh luaduh predupreždajja ošibkoj, Täs pravilas vähin-vähäzin tulou èrojttua net sanat, kudamis š i ž kir'jutetah (šuapka, žijvatta, kušakka i m.i.) i sellittiä, čto nämä sanat ollah venjan kièles päj tulluot.

Kuj on sanottu jo ylembänä, ruado s i z-n upotrebljajndah pidäy zavodiè jo dobukvarnojs periodas. A tädä ruaduo pidäy vediä kuj lugemah opastaes, muga i paginan razvivajnnan ke i kir'juttaes i èj vaj ènzimäjzes klassas, no i vanhemmis.

3) Pehmièn i kovan znuakan kir'jutanda. Täs pidäy posledovatel'nojs porjadkas ozuttua, čto ' (pehmiè znuakka) kir'jutetah
a) pehmièlöjs sanojs vaj bukvan l jal'geh, a tojzièn bukvièn jal'geh èj kir'juteta (sil'mä, kyl'mä i m.i., no jarvi, janö, jajs i m.i.);
b) kovis sanojs pehmièlöjn soglasnolojn jal'geh (kon'kat, pal'to, pal'ča i m.i.
v) èrojttajana znuakkana (kor'ja, kar'ja, tyh'ja i m.i.);

Tämän kohtan usvoinnas äjjal rubièu avuttamah sanan analiza zvuukiksi i sanojn slogittaj luvenda (sinteza). Sen piäl, viè pidäy vallita analizah nähte i slogiè myöte lugièttavaksi puarahiziè sanoj, čtobì ozuttua sanojn smìslovoj raznitsa pehmièn znuakan ke i pehmièttä znuakatta (kon'kat – konkat, kar'ja – karja, tuh'jo – tuhjo i m.i.)

Muga že mänöy i kovan znuakan kir'jutannan sellitändä. Kaj nämä ruavot pidäy luittua äjil upražnenijojl i povtorjajčennojl.

4) Kaksinajzièn soglasnolojn kir'jutanda. Tämä kohta on jugiè kohta karel'skojs kièles i rubièu tulemah vastah i vanhemmis klassojs, osobenno glagolojs. Čtobì hyvin usvoiè tämä razdela, pidäy jo ènzimäjzes klassas, bukvarnojs ajjas suate obrattiè sih suuri vnimanija. Äjjal rubièu avuttamah sanojn analiza zvuukiksi i analizirujdulojn sanojn kir'jutanda i luvenda (sinteza).

Tojzeksi, pidäy ozuttua sanan smìslovojn značenijan muutunda kaččoen sih, on-go kir'jutettu yksinäjne soglasnoj vaj kaksinaine. Pidäy vallita puarahiziè sanoj i hyvin net ob"jasniè: olet – ollet, kana — kanna, kumua – kummua, èmä – èmmä, Veran – verran, puuta — puutta i m.i.

I kolmanneksi, pidäy andua lapsil ènämbi spetsialno vallittuloj utpražnenijoj, pidäy predupreždajja ošibkoj, pidäy povtorjajja i povtorjajja.

5) Osoboj vnimanija pidäy obrattiè j, è, jo, ju, ja kir'jutandah, i slogattoman y, u kir'jutandah.

Kolmannen i nellännen klassojn programmas on jugiè kohta – soglasnolojn čeredovanija. Tämä razdela on juattu kolmeh čuastih: soglasnolojn čeredovanija sušestvitel'nolojs, soglasnolojn čeredovanija glagolojs i soglasnolojn čeredovanija prilagatel'nojs. (Prilagatel'noloj èj ole èrojtettu osobojh razdelah). Tämä on luaittu siksi, čtobì lijga kerda povtoriè kièlen jugiè razdela i andua ènämbi upražnenijoj lapsil.

Soglansnolojn čeredovanijan razdelua izučajes èj joga sijas avuta sanan analiza slogiksi i zvuukiksi, sentäh ku èrähis slučajlojs pagiža kièli èruou prijmittylojn pravopisanijan pravilojs.

Prostojmmat slučajt soglasnolojn čeredovanijas tullah vastah jo I i II klassojn ruavos (vaj terminua lapset viè èj tiètä) — i sijt sanan analizua avuttau pravopisanija, a jal'geh päj tulou mujstuttua kaj slučajt, konza soglazsnoj čeredujčeh i konza èj čeredujččej. Čtobì tämä parembi zakreppiè, pidäy kaj nämä slučajt andua lazpsil vähin-vähäjzin posledovatel'nojs porjadkas, joga slučaj zakrepljajja upuražnenijojl i äjja kerdajzil povtorinnojl.

III i IV klassojn programmas grammatikan i pravopisanijan razdela on suuri i vuažnoj, sentäh ku se dolžen andua lujan poh'jan luvennal, kir'jutannal i ustnojl paginal. Täs opastujat znakomitahes, kuj svjaznojn paginan luainnan prijomojn ke (učenijas predloženijah näh), muga i osnovnolojn paginan kategorijojn ke (paginan čuastilojn ke). Joga paginan čuastih näh opastujal pidäy tièdiä, mil se harakterizujčeh. Muga, hänel pidäy maltua èrojttua sušestvitelnoj tojzis paginan čuastilojs. Täh nähte hänel pidäy tièdiä tämän paginan čuastin priznakat, a imenno: sušestvitel'noj oboznačajččou predmiètan nazvanijua, vastuau voprossojh ken ili mi, izmenjajčeh padežoj i čisloj myöte. Predloženijas sušestvitel'noj on podležašojna libo pojasnitel'nojna sanana.

Glagola on mojne paginan čuasti, kudama ozuttau, midä predmiètta ruadau (luadiu) ili midä predmiètan ke luadihes, t.s. ozuttau predmiètan dejstvijua i sen sostojanijua. Predloženijas glagola on skazuemojna. Muuttuu glagola litsoj myöte, čisloj myöte i ajgoj myöte (ajgua on kaksi — projdimatoj i projdinut).

Pidäy suuri vnimanija obrattiè vozvratnolojn glagolojn formih, kudamat ollah prijmityt karel'skojs literaturnojs kièles. Täs že pidäy znakomièkseh nijen sanojn ke, kudamat ozutetah, mittyjzet ollah predmiètat. Prilagatel'noj ajnos on sivottu sušestvitel'nojn ke, kudamua sellittäy i on yhtes čislas i padežas sen ke. Predloženijas on pojasnitel'nojna sanana i muuttuu čisloj i padežoj myöte. Prilagatel'nolojn, kuj i tojzièn paginan čuastilojn tijjustanda pidäy vediä soderžanijas päj formah.

Programmah on pandu muga že mestoimenijat, čislitel'nojt narečijat, sojuzat, jal'gisanat. Tunnustunda näjen kategorijojn ke on èlementarnoj, praktičeskèj, lyhyt.

IV klassas grammatičeskojs razdelas tijjot predloženijan stroenijah näh levetäh, i täs lapset suahah levièmmät ustnojn i kir'jutanda paginan znanijat. Složnoj predloženija on annettu suamojs prostojs formas, kuj ènzimäjne èlementarnoj sen èllennändä.

Grammatikua i pravopisanijua opastaes suuri značenija imejjah hyvin, posledovatelvno naluaditut upražnenijat, hyvin naluadittu povtorinda i grammatičeskoj razbora.

Grammatikua i pravopisanijua izučajes provoditahes sledujušojt ruavot paginan razvitièjah nähte: yksi juurizièn sanojn valličenda, suffiksojn vuoh uuzièn sanojn i raznolojn tijopojn predloženijojn luainda, upražnenijat svjaznojs paginas.


Programma

Enzimäine klassa

1-ne puolivuozi

Luvenda i kirjutanda

1. Lapsièn valmistanda kir'jah opastamizeh (dobukvarnoj perioda): besedat lapsièn ke, paginan juanda sanojksi, risujčenda, štrihovka, bukvièn èlementojn kir'jutanda.

2. Lugemah i kir'juttamah opastanda: paginan juanda sanojksi, sanojn — slogiksi, slogièn — zvuukiksi kuultuo myöte, bukviè i kir'jutettuloj sanoj nägemättä; zvuukat i bukvat; lejkotus azbukas luaittulojn sanojn luvenda; luvenda bukvariè myöte; bukvièn èlementojn, bukvièn, slogièn, sanojn, predloženijojn kir'jutanda.

3. Kir'jutuksen gigiena, pravil'noj istunda, maltanda pidiä ručkua käes, pravil'noj obrašenija černilöjn ke. Stročnolojn i zaglavnolojn bukvièn èlementojn kir'jutanda. Sanojn i predloženijojn kir'jutanda; kir'jutanda kolmiè linejkkua myöte kosojn razlinovkan ke. Spisìvanija kir'jutetus tekstas päj, sanojn i lyhyjzièn predloženijojn kir'jutanda kuulendua myöte.

4. Sanojn luvenda slogiè myöte slogiè i sanoj iskažajččematta. Sanojn slogittajn luvenda diftongojn, kaksinajzièn bukvièn, "s" i "z" bukvièn ke, "u" bukvan ke glasnolojn jal'geh (mua, nuora, kukko, kanna, istuo, astuo, kazi, kiza, puu, suu, kuuluu i m.i.). Luvenda slogiè myöte sanoj, kudamis ollah ', ja, ju, jo (kon'kat, sil'mä, jalga, jal'gi, jatti, Manja, juo, juvä, jurkä, pujojta i m.i.) Kebièmbièn sanojn slogittajn luvenda. Tolkovojt otviètat učiteljan annettulojh prostolojh voprossojh lugièttuo myöte.

5. Ospastanda lapsiè pagizemah kovasti, sel'gièsti, kijrehtimättä. Pagina ošibkojn kohennanda: pehmiè kièli, šäblätändä, hengitännän maltamattomus paginan ajgah, sanojn loppulojn lajnuonda i m.i.

Primečanija. Pagina ošibkojn kohennanda ruado pidäy zavodiè lapsen ènzi askelis školas i vediä kajken načal'nojn školan kursan aloh.

6. Opastanda pravil'no sanomah sanoj, kudamiè sanoes on èro lapsièn paginua myöte i karel'skojn kièlen praviloj myöte (sana, a èj šana; silda, a èj šilda; istu, a èj ištu; školas, a èj skolas i m.i.).

Primečanija. Sanojn pravil'nojn sanonnan opastanda karel'skojn literaturnojn kièlen praviloj myöte pidäy zavodiè jo sit ajjas, konza nämä sanat tullah vastah bukviè opastaes i vediä sidä ruaduo načal'nojn školan kajken kursan aloh.

7. Sana ruavot. Predmiètojn gruppirujnda (žijvatat, rastenijat, ruado orudijat, škol'nojt i kodi predmiètat). Ruadolojn nimet. ("Midä ruadau seppä? – "Tagou", "A stoljari?" "A ombelija?" i m.i.) Predmiètojn opredelinda nävyndiä myöte (suahari – valgiè, hijli – musta i m.i.) i maguo myöte (karbalo – mujgiè, pertsu – kargiè i m.i.)

8. Maltanda otvièttiè lyhyjzil, loppièttulojl predloženijojl voprosoojh okružajuščojn nabljudajčendah näh (lapsièn èländä, hejjan ruado, vanhembièn ruado, škola, priroda, èländä i m.i.) Maltanda svjaznojl ustnojl paginal sanella okružajuščojn nabljudajčendah näh. Maltanda kuunella vièvrasta svjaznojda paginua (pièndä rassskuazua ili ob'jasnenijua).

9. Ruado kartinkua myöte: maltanda vastata voprossojh kartinan soderžanijah näh (primièraksi: "Midä on risujdu kartinal?" Otviètat vojjah olla tämän mojzet: "Kojra juoksou", "Lapset kerätäh sièndy").

Opastunda učiteljan sanojs pièniè, soderžanijan i kièlen mugah lapsil lahiziè stihotvorenijoj.

2-ne puolivuozi

Luvenda

1. Èj suurièn, 1/2 – 1 stranitsan pitkyjzièn rasskuazojn pravil'noj i vagava luvenda slogiè i sanoj iskažajččematta, sanoj slogiè povtorjajččematta. Pauzojn i intonatsijojn sobljudajčenda lugies. Tolkovojt i täyvet otviètat učiteljan voprossojh lugièttuo tekstua myöte. Lugiètun rasskažinda. Samostojatel'noj luvenda lyhyjziè rasskuazoj i stat'joj (klassas i kois).

2. Kièlen i soderžanijan mugah lapsil lähizièn stihotvorenijojn naizust' opastunda učiteljan sanojs.

Kir'jutanda

1. Zaglavnolojn bukvièn kir'jutanda: sanojn predloženijojn i lyhyjzièn tekstojn pravil'no kir'jutanda doskas i knijgas päj. Èriže sanojn i predloženijojn kir'jutanda učiteljan rukovodstval sen jal'geh, konza predloženija on juattu sanojksi i sanat juattu zvuukiksi. Kartinkojn nimièn kir'jutanda. Vuuven lopus kuulendua i mujstandua myöte sanojn, predloženijojn i lyhyjzièn tekstojn kir'jutanda.

Pervonačal'nojt svedenijat grammatikas päj

1. Maltanda löydiä i lugiè knijgas päj predloženija. Sootvetstvujuščolojn intonatsijojn i pauzojn sobljudenija lugies.

2. Upražnjajčenda lyhyjzièn predloženijojn luainnas propisnojn bukvan kir'jutanda predloženijan allus. Točkan panenda predloženijan loppuh. Maltanda löydiä predloženijas sanoj, kudamat ollah sivotut tojne tojzen ke smìslua myöte.

3. Ruado kartinua myöte: kartinkal nimen annanda kartinkan al kir'jutettavaksi (primièraksi: "Kazi i kazin pojjat", "Krolikan kodine"). Rasskažinda mojziè prostojmbiè kartinkoj myöte, kudamat ozutetah yhtä proisšestvijua èri momentojl. Rasskuazan kollektivnoj sočinenija i kir'jutanda tetrattilojh.

4. Ponjatija sobstvennolojh nimilöjh näh i propisnojn bukvan kir'jutanda nijs. Sanan juanda slogiksi i zvuukiksi. Alfavit. Glasnojt i soglasnojt. Sanojn sijrrändä stročkas päj tojzel stročkal kir'juttaes. Zvuukka i bukva. Zvuukat ä, ö, y. Kovat glasnojt a, o, u. Pehmièt glasnojt ä, ö, y. Bukvièn ä, ö, y pravopisanija (tämä, tyttö, kylä, kyly i m.i.). Zvuukka lyhyt i (j) i bukvan j pravopisanija. Zvuuka è i bukvan è pravopisanija sanojn allus (èn, èrojta, èčin, i m.i.). Bukvan ' pravopisanija pehmièlöjs sanojs bukvan l jal'geh. (sil'mä, jal'gi, i m.i.). Bukvan ' kir'jutanda kovis sanojs soglasnolojn jal'geh (kon'kat, pal'to, pal'ča i m.i.)

Tojne klassa

Luvenda

1. Navìkat èllennettävästi, vagavasti i kijrehtämättä lugiè pièni pečatojdu stat'ja i jal'geh rasskažiè sen soderžanija. Točkan, voprositel'nojn znuakan, vosklitsatel'nojn znuakan sobljudajčenda lugies.

2. Maltua lugiè ičekseh (vajkkani) učiteljan zadanijojn vìpolnjajčennan ke (löydiä vastavus annettuh voprossah, luadiè käskiètyt valličennat tekstas)

3. Otviètat voprossojh lugièttuo materialua myöte.

4. Tunnustumine knijgan ke: mi se on obložka i mih nähte se on, zaglavnoj lista, zaglavija, avtorak nimi, oglavlenija, stranitsojn numerujčenda, zaglavijat tekstas.

5. Besedujčennat kois luvettuh näh, mittyjziè knijgoj siè luvit iče ili lugièttih siul, mittyjzih knijgojh näh siul saneldih vanhemmat, mittyjzen-tahto èpizodan rasskažinda knijgas päj.

6. Sanojn zapuasan levennändä učenikojl. Oman slovarikan luainda ispol'zujen täh nähte i kartinkoj, čtobì kartinkojn vuoh levendiä sanojn zapuasa i avuttua paremmin èllendiä sanojn značenija, kudamat tullah vastah paginas. Značenijan mugah vastakkajzièn sanodn èčindä i annettuh sanah značenijan mugah vastakkajzen sanan löyvändä (suuri – pièni, valgiè – pimiè). Maltanda razbirajjakseh oman opastunda knijgan slovarikas.

7. Stihotvorenijojn naizust' opastunda.

Kir'jutanda

1. Pravil'noj istunda, maltanda pravil'no pidiä ručkua i pravil'no černilöjn ke obraščenija.

Bojkojmbi (sravnien ènzimäjčzen vuuven ke), sel'giè i čoma kir'jutanda kahta linejkkua (kačo čistopisanijan programmua II klassua varojn).

Kir'jutanda sanojn sijoj vaehtamatta, bukvièn propustimatta, lijastamatta, pravil'nojn sanojn sijrrännän ke stročkas päj tojzel stročkal.

2. Spisivanija i diktanta.

3. Kebièlöjn rasskuazojn pis'mennoj izloženija.

4. Piènembièn sočinenijojn kirjutanda predvaritel'nojn ustnoin podgotovkan jal'geh orfografičeskolojn ošibkojn predupreždenijan ke.

Pervonačal'nojt svedenijat grammatikas

1. Ènzimäjzes klassas projitun povtorinda. Predloženijas sanojn sidouvunnan löydämis upražnenijat. Predloženijan opredelinda, kuj sanojn gruppana, kudamat ozutetah loppièttuo mièl'dä. Voprositel'noj i vosklitsatel'noj intonatsija. Nijen vastakkaj panenda povestvovatel'nojn intonatsijan ke, voprositel'nojn i vosklitsatel'nojn znuakan panenda kir'juttaes.

2. Predmièttoj oboznačajččijojn sanojn vìdeljajnda predloženijas. Okružajušojs obstanovkas olijojn predmiètojn, primièraksi žijvatojn, lindulojn, kalojn, nasekomèlojn nimièn löyvändä i nijh sanojh voprosojn azetanda: ken? ket? midä? kedä? i m.i.

3. Kačestvua (predmiètojn priznakkua) oboznačajččijojn predmiètojn vìdeljajnda i nijh sanojh voprosojn azetanda: mittyjne? mittyjzel? mittyjzes? i m.i. Kačestvua (predmiètojn priznakkua) oboznačajččijojn predmiètojn löyvändä i nijen sivonda mojzièn predmiètojn nimièn ke, kudamih net otjonosijotahes.

4. Predmiètojn dejstvijua oboznačajččijojn sanojn vìdeljajnda i voprosojn azetanda nijh sanojh: midä ruadau? midä ruat? midä ruan? midä ruadoj? i m.i. Mojzièn sanojn löyvändä, kudamat ozutetah predmiètan ruaduo (dejstvijua) i näjen sanojn sivonda nijen predmiètojn nimièn ke, kudamièn ruaduo net ozutetah.

5. Mojzièn kajken luadujzièn predloženijojn dopisivajnda (učiteljan kontrolirujčenan al) predvaritel'nojn ustnojn razboran ke, kudamis èj ole mittyjziè tahto sanoj, nijen sijah ollah voprosat, primièraksi: "Traktorista kyndäy" (midä ruadau?) "Kalanièkka... (midä ruadau? kalua". "Seppä tagou... (mil?)" i m.i. Se sama ruado, no konza predloženijas èj täyvy sanojn sočetanijoj i sana libo on annettu skobkis tojzes formas, primièraksi: "Rabočoj ruadau (zavoda)". "Lapset männäh... (uuzi škola)" i m.i.

6. Maltanda ustno luadiè lyhyt soobšenija ruadoh näh, kizah näh, poručenijan vìpolnindah näh. Maltanda svjaznolojl predloženijojl rasskažiè èj suureh ičen ili tovarišojn èlajjas sluččiudunuoh proisšestvijah näh. Maltanda andua voprossa i vastata voprossah.

7. Ruado kartinkua myöte: kartinkan soderžanijan raszkažinda knijgas annettulojn ili učiteljan predložittulojn voprosojn mugah. Mojzièn lozungojn, stihotvorenijojn ili predloženijojn löyvändä knijgas päj, kudamat vojdas olla kartinkan al kir'jutuksina.

8. Glasnojt i soglasnojt zvuukat. Alfavit. Diftongat i nijen pravopisanija: diftongojn löyvändä sanojs, sanojn èčindä, kudamis on diftonga i nijen kir'jutanda. Diftongan iè kir'jutanda.

9. Bukva u glasnolojn zvuukièn jal'geh.

10. Kaksinajzet soglasnojt zvuukat: sanojn löyvändä, kudamis on kaksinajne soglasnoj zvuukka i nijen sanojn juanda slogiksi i zvuukiksi, sanojn sravninda sanojn yksinäjzen i kaksinjajzen soglasnojn ke (kana – kanna, olet — ollet i m.i.) Kaksinajzièn soglasnolojn pravopisanija.

11. Zvuukat jo, ju, ja, e. Èrojttajat znuakat " (kova znuakka i ' (pehmiè znuakka).

12. Glavnojt jal'gisanat, nijen èriže kir'jutanda (vellen ke, dorogua myöte, kolhozah näh, školan luona, meččäh päj, stolan al, piäl i m.i.)

Primečanija: Kaksinajzièn soglasnolojn i jal'gisanojn pravopisanijan ruado jatkuu načal'nojn školan kajken kursan ajgah, sentäh ku III–IV klassojs tullah vastah mojzejt kohtat, kudamiè èj ole II klassan programmas.

13. Izučitun povtorjajnda predloženijah näh. Predloženijan luainda raznolojh temojh.

Kolmas klassa

Luvenda

1. Soderžanijan mugah dostupnolojn tekstojn èlävä, vìrazitel'noj iäneh luvenda — monotonnostitta i pièttymättä siè, kus èj piè. Sel'gièn, käel kir'jutetun tekstan (kir'jajzièn), delovolojn bumuagojn luvenda.

2. Vdumčivojn luvennan navìkat, löydiä tekstas net kohtat, kudamat vastatah azetettulojh voprossojh. Maltua löydiä tekstas glavnojt dejstvujušojt litsat i sanella nijen vnešnosti, harakteran čertat, andua otsenka, maltua jagua teksta čuastilojh i svjazno peredajja nijen soderžanija (pluanan luainda); maltanda löydiä tekstas kohtat, kudamat potverždajjah sidä libo tädä smìslua

3. Tunnustunda gaziètan ke i pionerskojn gaziètan ispol'zujčenda ruadoh nähte: kuj löydiä gaziètas neobhodimoj materiala, kuj sidä ispol'zujja vìrezkojn doskah nähte, plakattojh nähte i m.i.

4. Pagizenda kois luvendah näh (mittyjzen knijgan siè valličit škol'nojs bibliotekas, midä siè neuvot lugiè tovarišal, mil mièlytti se ili tojne knijga, rasskaži lugièttuh näh).

5. Lugiètun knijgan ili stat'jan soderžanijan peredajčenda.

6. Stihotvorenijojn i prozan otrìvkojn opastunda naizust'.

Kir'jutanda.

1. Spisìvanija zadanijojn ke.

2. Diktantojn različnojt vidat.

3. Rasskuazojn pis'mennoj izloženija, sostavljajen ènnepäj pluanan i pluanua sostuavimatta.

4. Èj suuri samostojatel'noj sočinenija prostolojh povestvovatel'nojn harakteran temojh (slučaj omas, tovariščan, rodnièn i tojzièn èlajjas; sobìtija, kudaman učastnikkana oli učenikka i m.i.)

5. Yhten kartinkan ili äjièn yhtel temal ob"edinittulojn kartinkojn soderžanijan pis'menoj izložinda. Tvorčeskoj dopolnjajnda kartinkah (lapset sanellah ili kir'jutetah sih näh, midä oli ènne sidä, midä on ozutettu kartinkal ili midä pidäjs olla hejjan mugah sen jal'geh).

6. Maltanda sostuaviè èj suuri kir'jajne, raspiska.

7. Lozungojn sostuavinda stengazièttah. Zametkojn, statejkkojn i muun materialan kir'jutanda stengazièttah ili lapsièn žurnualah.

8. Kir'jutanda ènzimäjzen puolivuuvejon lopus yhtä linejkkua myöte piènen kaldavuon ke ojgièh puoleh. Ruavon jatkanda selgièn, puhtahan kir'jutannan razvivajndua myöte.

Grammatika i pravopisanija.

1. Povtorinda rasprostranjonnojh predloženijah näh. Tunnustunda predloženijan vtorèstepennolojn členojn ke, kudamat sellitetäh tojziè vtoro-stepennoloj členoj ("Mejjan kolhoza loppi syys–kyl'vön"). Predloženijojn luainda: predloženijojn rasprostraninda vtorostepennolojn členojn liziännän avul.

2. Tunnustunda nerasprostranjonnojn predloženijan ke, luaitun sanojs, kudamat vastatah voprossojh ken? mi? (podležaščoj), i sanojs, kudamat vastatah voprossojh midä ruadau? ili midä luadihes? (skazuemoj). Upražnjajčenda predloženijan luainnas opredeljonnojl temal (päjväjne nouzi i m.i.).

3. Tunnustunda rasprostranjonnojn predloženijan ke: mojzièn sanojn èrojtanda predloženijas, kudamat sellitetäh podležašojda i skazuemojda.

4. Osnovan i okončanijojn vìdelinda prostolojs obščeupotrebitel'nolojs sanojs.

5. Nabljudajčenda sidä, muututah-go sanat, esli panna nijdä raznolojh predloženijojh. ("Lehmä sejzou tanhuos". "Èmändä lypsi lehmän", "Lehmäl annettih hejniä" i m.i. "Kosilka nijttäy hejniä". "Kosilkat nijtetäh hejniä" i m.i.).

6. Tojzes klassas projitun povtorinda sanojh näh, kudamat ozutetah predmièttoj, znakomstva suščesitel'nojn ke, kuj sanan ke, kudama ozuttau predmiètan (vešin, ihmizièn, javlenijojn, sobìtijojn) nimiè. Voprosat ken? ket? i mi? mit?

7. Suščestvitelnoj podležašojna, suščestvitel'noj pojasnitel'nojna sanana, suščestvitel'nojn sklonenija. Okončanijojn sravninda suščestvitel'nolojs, kudamat ollah predloženijas podležaščojna i pojasnitel'nolojna sanojna. ("Udarnoj brigada ruadau mečäs. Täs brigadas ollah parahat kolhozan udarnikat. Brigadah näh kirjutettih gazièttah. Brigadal hyvän ruavon periä annettih ènzimäjne premija".)

8. Suščestvitel'nolojn čisla.

9. Suščestvitel'nolojn sklonenija padežoj myöte. Padežojn èllennändä vogprosan i abu voprosojn avul (ken?) on; mi? (on); Kedä? (näjn, èj ole) i m.i. padežojn nimet i voprosat, prostolojn sanojn sklonenija kajkis padežojs edinstv. i množ. čislojs; sanojn sklonenija, kudamièn lopus on ne (stolajne).

Prostojmbièn suščestvitel'nolojn pravopisanija predloženijas edinstvennoijn i množestvennojn čislan častičnojs padežas; traktorista kyndäy kolhozan pelduo. Traktoristat kynnetäh kolhozan peldoloj. Pajmoj pajmendau lehmiä. Pajmoj pajmendau lehmiè. Lapset kačotah knijgua. Lapset kačottih knijgoj i m.i.

10. Soglasnolojn čeredovanija sušč. sklonjajes: avonajne sloga i salvattu sloga; kaksinajzièn kk, tt, pp, čč muutunda yksinäjzih k, t, p, č; kaksinajzièn ld, rd, nd, lg, mb kaksinajzih ll, rr, nn, rr, mm; yksinäjzièn b, d, g yksinäjzeh v; soglaonolojn d, g kaduomine ili glasnolojh vaehtunda (kodi – koin, ajga – ajjan). Vaehtuièn sočetanijojn pravopisanija, a muga že èj čeredujččijojn sočetanijojn sk, st, ht, tk, ng pravopisanija.

11. Tojzes klassas projitun povtorinda sanojh näh, kudamat ozutetah predmiètan priznakkua. Mojzièn sanojn vìdeljajnda predloženijas, kudamat sidovutah suščestvitel'nojn ke i ozutetah mittyjzet ollah predmiètat nijen svojstvua i priznakkua myöte. Znakomstva prilagatel'nolojn ke. Prilagatel'nojn sklojenija. Praktičeskoj maltanda upotrebljajja predloženijas prilagatel'noloj yhtes čislas i padežas suščestvitel'nojn ke, kudamua sellittäy pri1agate1'noj. Prilagatel'nolojn okončanijojn pravopisanija množ. čislan rod. i častičnojs padežojs.

12. Mojzièn sanojn vìdeljajnda predloženijas, kudamat ollah suščestvitel'nojn sijas. Mestoimenijat miè, siè, häi, myö, työ, hyö. Mestoimenijojn sklonenija. Mestoimenijojn litsat. Mestoimenijojn pravopisanija kosvennolojs padežojs.

13. Tojzes klassas projitun povtorinda sanojh näh, kudamat ozutetah predmiètan ruaduo (dejstvijua). Mojzièn sanojn vìdeljajnda predloženijas, kudamat ozutetah, midä ruadau, midä luadiu predmiètta, ili midä luadihes predmiètan ke. Znakomstva glagolojn ke. Glagolojn sprjaženija čislojs i litsojs t.s. ponjatija sih näh, čto glagolan loppu muuttuu sen mugah, mittyjzen mestoimenijan ke se glagola on (miè astun, siè astut, häi astuu, myö astumma, työ astutta, hyö astutah). Ponjatija glagolojš ajgojh näh (mänen, mänin). Glagolojn projdinut i projdimatoj ajga. Glagolojn ličnojt okončanijat.

14. Otritsanija glagolojn ke (èn, èt, èj, èmmä, èttä). Otritsajanijojn kir'jutanda èriže glagolojs. Infinitivat — mojzièn glagolojn èrojtanda predloženijas, kudamat vastatah voprossojh midä ruadua? midä luadiè? (ènzimäjne infinitiva), i kudamat vastatah voprossojh midä ruadamah? midä luadimah? (tojne infinitiva).

Nelläs klassa.

Luvenda.

1. Maltanda lugiè vìrazitel'no.

2. Knijga"n juanda čuastilojh i glavojh. Maltanda andua omat zagolovkat tekstan lugiètul čuastil. Maltanda jagua lugièttava čuastilojh i andua joga čuastil zagolovka. Pluanan luaindan.

3. Maltanda peredajja lugiètun stat'jan glavnoj smìsla.

4. Obraznolojn vìraženijojn vìdelinda i ob"jasninda: prilagatel'nojt, sanat perenosnojn značenijan ke, sravnenijat. Raznolojn predloženijojn luainda upotrebljajen yhtä i sidä že sanua muga, čtobì yhtes predloženijas se imejččis sobstvennojn značenijan, a tojzes perenosnojn. Sravnenijojn upotreblenija omas paginas. Političeskojt, naučno–tehničeskojt terminat i nijen značenija mejjan paginas.

5. Vìrazitel'noj naizust' opastuttulojn stihotvorenijojn i èj suurièn (hudožestvennolojn) prozaičeskolojn otrìvkojn luvenda.

6. Besedojnda kois luvendah näh: bibliotekkah kävyndä, maltanda razbirajjakseh tematičeskojs katalogas. Mojzièn različnolojn knijgojn yhtenajganne luvenda, kudamil on uksi tema; näjen knijgojn sravninda, kaččoen obšojn teman izloženijah (mittyjzih voprossojh näh sanou knijga, mittyjzen pol'zan vojbi tuuva knijga.)

Knijgojn samostojatel'noj luvenda suurièn otrìvkojn kir'jutannan ke (učiteljan zadanijua myöte).

Kirjutanda

1. Spisivanija zadanijojn ke.

2. Diktantojn različnojt vidat.

3. Samostojatel'no lugiètun kir'jutanda.

4. Samostojatel'nojt sočinenijat, kudamat ollah dostupnojt lapsil.

5. Tvorčeskoj sočinenija. Rasskuazan jatkamine (allun i lopun pridumìvajnda). Samostojatel'noj tvorčeskoj rasskuaza (omas èlajjas, okružajušžojs ihmizièn èlajjas, mittyjzeh-tahto obšestvennojh sobìtijah näh i m.i.).

6. Sočinenijat dorevoljutsionjolojn i sovremennolojn hudožnikojn kartinoj myöte temojh revoljutsionnojn bor'ban istorijas päj, sotsialističeskojs stroitel'stvas päj, lapsièn èlajjas päj i m.i. Kartinan opisanija hudožestvennolojn detalilojn peredajčennan ke. Ukazanija sih näh, midä olis vojnut olla ènne kartinal izobrazittuo periodua i midä olis vojnut olla sen jal'geh.

7. Častija stengaziètas i razljoičnojt ruavot stengaziètas (3a- metkat, soobšenijat, kir'jajzet).

Grammatika i pravopisanija.

1. Projitun povtorinda predloženijah näh.

2. Povestvovatel'noj, voprositel'noj, vosklitsatel'noj predloženijat. Nijen intonatsija i punktuatsija.

3. Predloženijat äjjan podležašojn i äjjan skazuemojn ke. Predloženijat yhten mojzièn pojasnitel'nolojn sanojn ke. Maltanda vìrazitel'no lugiè, konza välil èj ole sojuzoj. Zapjatoj sojuzojn a i no ièl. Dvoetočija predloženijas perečislenijan iès i maltanda lugiè predloženija dvoetočijan ke. ("Mečäs kazvetah tämän mojzet puut: kojvut, pedäjat, huavat, kuuzet, lepät"; "Masterskojs ollah instrumentat: kirves, pila, talta, struuga") Predloženijan luainda odnorodnolojn členoin ke.

Povtorinda sana sostuavah näh. Juuri, suffiksa, osnova okončanija. Složnojt sanat. Sanan osnovan opredelinda suščestvitel'ojs i glagolojs. Složnolojn sanojn pravopisanija. Meččäkana, olgupiä i m.i.

5. III-s klassas projitun povtorinda suščestvitelnojh näh. Suščestvitel'noin sklonenija kajkis padežojs edinstvennojs i množestvennojs čislas. Suščestvitel'nojn èri padežojn upotrebljajnda predloženijas.

Suščestvitel'nolojn okončanijojn pravopisanija, okončanijat edin. čislan častičnojs padežas (uo, yö, ua, jua, iä) i množ. čislan častičnjojs padežas (loj, löj, joj, öj, iè).

6. III-s klassas projitun povtorenija prilagatel'nojh näh. Prilagatel'nolojn sidovunda predloženijas suščestvitel'nolojn ke, kudamiè pojasnjajjah, čislas i padežas. Prilagatel'nojn sklonenija yhtes pojasnitel'nojn suščestvitel'nojn ke. Prilagatel'nojt lopun ke "oj" (pionerskoj, sovetskoj, kolhoznoj, škol'noj i m.i.). Prilagatel'nolojn ke predloženijojn luainda ruavot.

7. III-s klassas projitun povtorinda mestoimenijojh näh. Ličnojt mestoimenijat (miè, siè, häi, myö, työ, hyö) ukazatel'nojt (tämä, tua, se, nämät, nuat, net), voprositel'nojt (kudama, mittyjne, ken, mi) i nijen sklonenija osnovnolojs padežojs. Predloženijojn luainda ruavot mestoimenijan ke. Mestoimenijojn häi i se pravil'noj upotrebljajnda. Mestoimenijojn pravopisanija.

8. III-s klassas projitun povtorinda glagolojh näh. Ličnojt okončanijat. Soglasnolojn čeredovanija glagolojs. (Kaččuo III kl. programmua grammatikan razdelua § 14.) Glagolojgn povelitel'noj forma i povelitel'nojn forman okončanijat. Povelitel'nojn forman pravopisanija (kačo — kačokkua, ota — otakkua).

Otritsanija glagolojs, sprjaženija (èn, èmmä, èt, èttä, èj) Glagolojn okončanijojn pravopisanija otritsanijojn ke projdinuos ajjas (nut, ttu). Glagolojn ènzimäjne i tojne infinitivat.

9. Tunnustunda čislitel'nolojn ke. Količestvennojt i porjadkovojt čislitel'nojt. Količestvennolojn èi porjadkovolojn čislitel'nolojn sklonenija padežoj myöte. Čislitel'nolojn pravopisanija kymmenes kahtehkymmeneh sah, täyzin kymmenin sadah sah, edinitsojn kymmenièn ke, kymmenièn sadojn ke, sadojn tuhanzièn ke i m.i.

10. Mojzièn sanojn vìdelinda predloženijojs, kudamat sidovutah skazuemojn ke i sellitetäh, kuj mänöy ruado (bojko, hyvin), konza mänöy ruado (huomena, ammuj), kus (tiä, siè). Narečijojn èllennändä. Narečijojn obrazujčenda prilagatel'nolojs lizäten -sti, -ldi, -l'di, -x (kova, kovasti, kovaldi, kovah; jugiè, jugièsti, jugièl'di, jugièh).

Glavnolojn narečijojn pravopisanija.

11. Muuttumattomièn sanojn praktičeskoj upotrebljajčenda predloženijas: vaste, myöte, tagana, varojn, sah, al, näh, yliči, piäl i m.i. Jal'gisanojn èllennändä. Glavnolojn jal'gisanojn pravopisanija.

12. Sojuzat i, a, no, da, to, libo, ili i nijen značenija paginas i predloženijas.

13. Ènzimäjne praktičeskoj (èlementarnoj), tunnustunda složnojn predloženijan ke (kahten prostojn predloženijagn sivonda yhteh loppièttuh složnojh).

14. Praktičeskoj èlementarnoj tunnustunda prjamojn paginan ke. Prjamojn paginan èrojtanda piètyndä znuakojl.

14. Praktičeskoj èlementarnoj tunnustunda obrašenijan ke, sen upotrebljajčenda paginas, piètyndä znuakojn èrojtanda kir'juttaes.

16. Predloženijojn tipojn sostuavinda.

Grammatičeskolojn materialojn raspredelinda čuassuloj myöte (primernoj).

1-ne klassa.

Ènzimäjne puolivuozi I klassas pidäy andua kir'jah opastandah (gramotan opastandah).

3-s četverti.

1. Predloženija 6 č
2. Suuri bukva sobstvennolojs nimilöjs 7 č
3. Alfavit. Glasnojt i soglasnojt zvuukat bukvat 3 č
4. Sanojn juanda slogiksi, sanojn sijrrändä kir'juttaes 4 č
5. Zvuukat ä, ö, y; kovat glasnojt: a, o, u; pehmièt glasnojt: ä, ö, y 7 c
7. Povtorinda 8 č
------------
35 č

4-s četverti.

1. Zvuukka lyhyt i (j). Sanojn pravopisanija j bukvan ke 4 č
2. Zvuukka è i sanojn pravopisanija è bukvan ke 4 č
3. Bukva ' 6 č
4. Povtorinda 10 č
------------
24 č

Tojne klassa

1-ne četverti.

1. Ènzimäjzes klassas projitun materialan povtorinda 12 č
2. Ponjatija predloženijah näh. Voprositel'noj i vosklitsatel'noj intonatsija. Nijen sopostavlenija povestvovatel'nojn intonatsijan ke 4 č
3. Mojzièn sanojn vìdeljajnda predloženijas, kudamat ozutetah predmièttoj. Voprosojn azetanda nijh sanojh 4 č
4. Mojzièn sanojn vìdeljajnda predloženijas, kudamat ozutetah predmiètojn kačestvua (priznakkua). Voprosojn azetanda nijh sanojh 4 č
5. Mojzièn sanojn vìdeljajnda predloženijas, kudamat oboznačajjah predmiètojn dejstvijua. Voprosojn azetanda nijh sanojh 4 č 6. Izučitun materialan povtorinda 8 č
------------
36 č

2-ne četverti.

1. Glasnojt i soglasnoit zvuukat 1 č
2. Diftongat ua, uo, yl, iä, iè i nijen pravopisanija 14 č
3. Neslogovojn u, y kirjutanda glasnolojn jal'geh 5 č
4. Glasnolojn ja, e, jo, ju pravopisanija 5 č
5. Povtorinda 4 č
------------
29 č

3-s četvertti.

1. Ènzimäjzel puolivuuvel izučitun materialan povtorinda 8 č
2. Èrojttaja znuakat " i ' 6 č
3. Kaksinajzet soglasnojt 12 č
4. Jal'gisanat i nijen pravopisanija 6 č
5. Povtorinda 5 č
------------
37 č

4-s četvertti.

1. Povtorenija predloženijah näh. Podležaščoj i skazuemoj, nerasprostranjonnoj predloženija 6 č
2. Predloženijan vtorostepjonnojt členat. Rasprostranjonnoj predloženija 6 č
3. Povestvovatel'noj, voprositel'noj i vosklitsatel'noj predloženijat 6 č
4. Povtorinda 8 č
------------
26 č

III-s klassa

1-ne četvertti.

1. Tojzes klassas izučitun materialan povtorinda 9 č
2. Povtorinda rasprostranjonnojh predloženijah näh. Tunnustunda predloženijan vtorostepennoloj členojn ke, kudamat sellitetäh tojziè vtorostepennoloj členoj 6 č
3. Sanan sostuava: osnova, okončanija 10 č
4. Tunnustunda suščestvitel'nojn ke 2 č
5. Sušestvitel'nolojn sklonenija 7 č
6. Suščestvitel'nolojn čisla 2 č
------------
36 č

2-ne četvertti.

1. Soglasnolojn čeredovanija suščestvitel'noloj sklonjajes 12 č
2. Suščestvitel'nolojn roli predloženijas. Predloženijojn luainda èri padežojs olijojn suščestvitel'nolojn ke 13
3. Povtorinda 4 č
------------
29 č

3-s četvertti.

1. Prilagatel'nojt i nijen pravopisanija 12 č 2. Ličnojt mestoimenijat 6 č
3. Povtorinda 7 č
------------
28 č

4-s četvertti.

1. Glagola. Ènzimäjne i tojne infinitivat 12 č
2. Kajken materialan povtorinda 8 č
------------
20 č

IV klassa

1-ne četvertti.

1. III klassas izučitun materialan povtorinda 12 č
2. Povestvovatel'noj vosklitsatel'noj i voprositel'noj predloženijat. Nijen intonatsija i punktuatsija 4 č
3. Predloženijat odnorodnolojn členojn ke 8 č
4. Izučitun materialan povtorinda sanan sostuavah näh 4 č
5. Složnojt sanat 8 č
------------
36 č

2-ne četvertti.

1. Povtorinda III klassas izučittuo materialua myöte suščestvitel'nojh näh 10
2. Povtorinda prilagatel'nojh näh 10 č
3. Ličnojt mestoimenijat 4 č
4. Izučitun povtorinda 5 č
------------
29 č

3-s četvertti.

1. Povtorinda glagolah näh 2 č
2. Glagolojn ličnojt okončanijat 4 č
3. Soglasnolojn čeredovanija glagolois 3 č
4. Neopredelennoj forma 4 č
5. Povelitel'noj forma 3 č
6. Vozvratnojt glagolat 6 č
7. Otritsanijat glagolojn ke 2 č
8. Glagolojn pravopisanija 3 č
9. Čislitelvnojt 7 č
10. Narečijat 4 č
------------
38 č

4-s četvertti.

1. Jal'gisanat 4 č
2. Sojuzat 2 č
3. Složnoj predloženija 4 č
4. Prjamoj pagina 3 č
5. Obrašenija 2 č
6. Izučitun povtorinda 12 č
------------
27 č


Čistopisanija

Ob"jasnitel'noj zapiska

Ènzimäjne klassa.

1. Osnovnolojn prijomojn značenija kir'juttaes: istunda, pravil'noj sormièn, käen kistin lijkunda i m.i.

Kir'juttamah opastaes osnovnojna ollah lapsen pravil'noj istunda kir'jutannan ajgah i žovladejnda sormièn i käen kistin lijkunda tehnikal. Kaj mejjan alfavitan bukvat ollah luaitut èj suures luvus èlementoj. Nämä bukvièn èlementat pidäy olla muga hyvin opastettu, čtobì učenikojl luittujs pravilrnojn kir'jutannan navìkka. Čoman i hyvin lugièttavan kir'jutannan glavnojt priznakat ollah:
a) štrihoin parallel'nosti bukvis i
b) yhten mojzet keskučat nijen välil.
Tämän mojzet kir'jutanda navìkan vojbi suaha vaj ojgièl istunnal kir'juttaes i ritmičnojl käen kistin i sormièn lijkutannal.

Kir'juttamah opastanda pravilat.

Viè ènne kir'jutandah opastandua učiteljal pidäy ob"jasniè lapsil èlementarnojt pravilat, kudamiè pidäy sobljudajja kir'juttaes

1. Kir'juttajan jallat kajkel jalga poh'jal pidäy lujasti olla lattièl libo partan podnožkal.

2. Rungua pidäy pidiä ojgièh. Ryndähäl èj sua koskiè partah (runga dolžen olla 3—5 sm lojttovuol partas päj).

3. Piädä pidäy vähäjzel pajnua partah päj, čtobì hyvin vojs lugiè kir'jutettu. Pidäy istuo muga, čtobì kir'juttajan sil'mis peron njokkajzeh sah olis èj vähembiä 30-36 sm. Pajči tädä, pidäy dobejjakseh sidä, čtobì kir'juttajan piä olis kuj vaj vojbi ojgièmbah. Pidäy kohennella konza on piä pajnunut kudamah tahto čurah päj ili alah päj.

4. Kir'juttajan kyynäspiät èj sua olla partal, a pidäy, čtobì čut'-čut' lähtièttäjs partan reunas i oldajs kir'juttajan rungas päj käen levevyöl palal.

5. Ručkua peron ke piètäh kolmel sormel: pejgojl, nenäsormel i keskisormel. Kaj kolme sormiè ollah vähäjzel koukistettuna, no pokojnojs položenijas. Èj piè sormilojl lujasti pidiä ručkua peron ke, čtobì èj väzyjs käzi.

Nenäsormi pidäy olla ručkan piäl, keskisormel pidellä ručkua ojgiès puoles, a pejgojl huruas puoles. Tojzet kaksi sormiè i nimetöj i čagari — ollah käen kistin oporana i vähäjzel koskiètahes bumuagah i kebièsti èjstytäh sidä myöte. Ručkan njokka pidäy olla ojgièn olgupiän kohtas.

6. Tetrattiè piètäh kir'juttajan keski ryndähän kohtas muga, čtobì tetratin ojgiè čuppu olis ylembänä hurua čuppuo.

Predvaritel'nolojn upražnekijojn vidat i nijen značenija kir'jutanda tehnikan razvivajndah nähte.

Kir'jutanda protsessa on tämän mojne: bukvièn štrihoj kir'jutetah ručkan pidäjèn sormilojn ojendaelennan i koukistelennan vuoh; stročka luaitah èjstäen kyynäsvarta i čagarih i nimettömäh sormeh opirajččiudujua käen kistiè huras puoles ojgièh puèleh päj.

Nämä prijomat ollah ylen prostojt. No lapset nijh privìkajjah jugièsti, osobenno, konza kir'juttamah opastunda zavoditah kerras bukvièn kir'jutannas.

Tämän pričina on sijt, čto lapsil yhtel ajgua pidäy vojttua äjja jugièlöj kohtiè: vardojja oman rungan pravil'nojda pidämistä, tetratin pravil'no pidämistä, ručkan pravil'no pidämistä, sormièn, käen kistin i kyynärvarren ruaduo i sil že samal ajgua kir'juttua bukvan tundemattomua formua. Predvaritel'nolojn upražnenijojn kir'jutanda äjjal keb'endäy opastujan ruaduo i avuttau pravil'nojn i sel'gièn počerkan razvivajčendua (upražnenjojn porjadka kaččuo programmas).

Nijdä upražnenijoj pidäy kir'juttua nenga:
a) učiteljan ob"jasninda upražnenijan harakterah i sen naznačenijah näh;
b) učiteljan ozutanda, kuj tädä upražnenijua kir'juttaes posledovatel'no lijkutah sormet, käen kisti i kyynärvarzi
v) učenikojn hilljajzeh kir'jutanda, čtobì hyö tunnustettajs i luitettajs käen i sormièn pravil'noj èjstelendä i lijkunda;
g) učiteljan kohennanda dogadittuloj vigoj;
d) učenikojn kir'jutanda luvun mugah.

Tämän mojziè upražnenijoj pidäy pidiä èj vaj kir'jutanda prijomojh pervonačal'nojn opastannan ajgana, no i kajken ènzimäjzen klassan aloh i tojzes klassas. Nämä upražnenijat ollah hyvänä gimnastikkana sormilojl.

Joga kir'jutanda urokal predvaritel'nolojl upražnenijojl pidäy andua ajgua èj ènämbiä 5 minuttua.

Bukvièn i sanojn kir'jutanda klassas.

Bukvièn i sanojn kir'jutanda pidäy vediä mojzes porjadkas, mittyjzes nijdä annetah opastanda urokojl. No sih nähte, čtobì bukvan očertanijat lièttäjs pravil'nojt, učiteljal pidäy ylen hyvin i nagljadno ob"jasniè učenikojl, kuj kir'jutetah izučajdava bukva, mittyjzis čuastilojs se sostoiu, mi pidäy kir'juttua ènzimäj, mi sen jal'geh, kus pidäy zavodiè, kuh loppiè, kuj yhtyttiä yksi bukvan štriha tojzžen ke, kuj yhtyttiä yksi bukva tojzen ke i m.i. Ob"jasnjajes bukvan èri èlementojn očertanijoj, bukviè i sanoj, učiteljal pidäy, kaj nämä kir'juttua mièlal klassnojl doskal suuresti, sel'gièsti i čomasti.

Annamma uuven bukvan kir'juttamah opastunnan primernojn pluanan:
a) učitelja kir'juttau doskal izučajdavan bukvan;
b) jagau bukvan sen èlementojh i èlementat kir'juttau doskal,
v) èrojttau net èlementat, kudamiè lapset viè èj kir'jutettu ènne ili net èlementat, kudamiè on jugièmbi kir'juttua;
g) lapset posledovatel'no upražnjajjahes kir'juttamah nämiè èlementoj i bukvua.

Èri èlementoj i bukviè èj piè kir'juttua ylen äja i v srednem èi ènämbiä kolmiè stročkua joga upražnenijan kohtah. Nijen èlementojn i bukvièn kir'jutandua, kudamat yhtel kerral èj tuldu hyväksi, pidäy povtorjajja tojzil urokojl, ob"jasniè učiteljan uuvessah, ozuttua i m.i., čtobì jal'gimäj lapset ruvettajs kir'juttamah hyvin i čomasti.

Myöhembi, konza kir'jutanda navìka rubièu luenemah, tämän moizièn upražnenijojn lugu pidäy pièhnendiä, čtobì sijrdyö sanojn kir'jutandah.

Ènzimäj bukvièn èlementoj, bukviè i sanoj, učenikat dolžnì kir'juttua hilljakkajzeh, sijt, konza tunnustetah nijen pravil'noi forma, i hejl luitutah kir'jutanda prijomat, vojbi zavodiè kir'juttamah i bojkombah.

Tojne klassa.

Zaglavnoloj bukviè kir'juttamah opastutah učenikat jo 1-s klassas bukvariè projdies, bukvièn i sanojn kir'juttaes, no sil ajgua glavnoj vnimanija on udelittu stročnolojn bukvièn kir'jutandah. II-s že klassas ènzimäjne i osnovnoj zaduačča čistopisanijua myöte on opastua učenikkoj pravil'no kir'juttamah zaglavnoloj bukviè, luittua 1 klassas suavut kir'jutannan pravil'nojt navìkat i ruveta hävittämäh individual'noloj èlementoj i bukvièn kir'jutanda vigoj, kudamat mešajjah počerkan sel'gevyttä i čomutta i jugevytetäh luvendua.

Kir'jutanda vijat vojjah olla tämän mojzet:
a) voj èj olla nažimua osnovnolojs štrihojs libo on lijjan suuri nažima;
b) èj yhtenäjne nažima štrihojs (suurembi nažima njokas ili tojzes, libo keskel, konza pidäjss olla yhtenäjne kajkkiè štrihua myöte i m.i.;
v) èj yhten suuruot keskučat osnovnolojn štrihojn välil;
g) liijjan ahtas libo lijjan leviè kir'jutanda;
d) lyhykkäjzen linijan kir'jutanda točkan sijas bukvis l, m, ja, h, min periä bukvan l vojbi lugiè i-ksi, bukvan ja — a-ksi i m.i.;
e) lijjojn koukkulojn, rosčerkojn i m.i. kir'jutanda, kudamat usložnjajjah bukvan očertanija i zatrudnjajjah luvendua;
ž) štrihojn èj yhtenmojne kaldavus, libo kaldavus vastakkajzeh puoleh.

Čistopisanijan zanjatijat zavoditah predvaritel'nolojs upražnenijojs, a sijt èjstytäh èlementojn i bukvièn kir'jutannan povtorindah sijt porjadkas, kudama on prijmitty programmas (kebiès jugièh).

Sanojn valličenkda čistopisanijan urokojl kir'jutandah nähte zavissiu sijt, on-go kir'jutettava sanan bukvis net èlementat, kudamièn kir'jutannas pidäy upražnjajja täl kerdua lapsiè. T.s. pidäy vallita kir'jutettavaksi mojzet sanat, kudamièn bukvis ollah izučajdavat èlementat.

Obšoj pravila on mojne, čto ènimät opastujat kir'jutetah hilljakkajzeh, a sijt, konza hyvin tunnustetah bukvièn èlementojn, bukvièn i sanojn pravil'nojt očertanijat, konza ruvetah pravil'no kir'juttamah, kir'jutandua vojbi vähin vähäzin bojkondua.

Opastuhuo hyvin kirjuttamah kajken alfavitan stročnojt i zaglavnojt bukvat, sijrrytäh predloženijojn i otrìvkojn svjaznojh kir'jutandah, objazatel'no kajkkièn orfografičeskolojn pravilojn sobljudajčennan ke.

Kolmas i nelläs klassat.

III i IV klassojl prorammas èj ole annettu osobojloj zanjatijoj čistopisanijua myöte. No učiteljal pidäy ajvin kaččuo opastujan kir'jutandah, ozutella vijat hänen kir'jutukses i kohennella nijdä. Harakternolojna vigojna III i IV klassojn opastuièn kir'jutannas ollah — bukvièn kaldavus hurah puoleh i bukvièn èj yhten mojne korgevus. Pričina on se, čto lapset täl ajgua sijrrytäh kahta linejkkua myöte kirjutannas, kir'jutandah yhtä linejkkua myöte. Täh sijrdymizeh näh osobennoloj praviloj èj ole, vojbi vaj sanuo sen, čto esli ènzi ajgojna učenikal tetrattih luadiè harvajzeh linejkat 70° kaldavuksel, se rubièu avvuttamah lapsil pidiä yhtenäjstä kaldavusta. Učiteljal pidäy ajvin kaččuo sidä, čtobì učenikojn kir'jutus èj olis piènembi 3 mm, čtobì bukvat oldajs yhten korgevuot i čtobì olis èj suuri, 70° yhtenäjne kaldavus oigièh puoleh.

Programma

Ènzimäjne klassa.

1. Ènzimäjzet kir'jutanda-prijomat 70° kaldaval počerkal (kaččuo bukvaris i propisilojs).
2. Ojgièh istunda navìkat kir'juttaen, pravil'no tetratin pièndä i pravil'noj vladejnda ručkal i karandašal. Rungan, käzièn, jallojn, sormièn, pravil'noj pièndä, a muga že pravil'noj černilöjn i propusknojn bumuagan upotrebljajnda.
3. Predvaritel'nojt upražnenijat sormièn, käen i sil'mä miärän razvivajndah nähte; dugan mojzièn linijojn kir'jutanda kebièlöjl, hojkil štrihojl huras puoles päj ojgièh, a muga že yhteh i tojzeh puoleh kyynärvarren razvivajjundah nähte; pejgojn, nenäsormen i keskisormen koukistelenda i ojendelenda; trenirujnda hojkkièn štrihojn kir'jutannas yksil sormil käen kistiè lijkuttamatta; se že sama rovnojn, yhtenäjzen nažiman ke; ovdalojn kir'jutanda ojgiès puoles päj hurah i huras puoles päj ojgièh, vertikal'nojs položenijas, ènzimäj nažiman ke, a sijt nažimatta.
4. Stročnolojn bukvièn i tsifrojn oččertanijojn opastunda. Bukvièn osnovnojt èlementat: ojgiè pualočkajne, pualočkajne kiänäl'myksen ke ylähänä i alahana; puoli ovalua nažiman ke hural puolel, puoli ovalua nažiman ke ojgièl puolel; ovala.

Bukvièn dobavočnojt èlementat: točkat, petljat, solmet, allon mojzet linijat (ris. 1).

Ris 1. Bukvièn èlementat.

5. Ènzimäjne gruppa stročnoloj bukviè, luadittuloj ojgiès pualočkajzes, pualočkajzes kiänäl'myksen ke ylähänä, kiänäl'myksen ke alahana, kiänäl'myksen ke ylähänä i alahana: i, j, š, g, p, t, r, u, y.

Tojne gruppa stročnoloj bukviè, luaittuloj nijs že štrihojs no točkièn i solmièn liziännän ke: l, m, ts, šč, ' ,ì, n.

Kolmas gruppa stročnoloj bukviè, luaittuloj ovalojs: o, ö, a, ä, ju, d, b, f, ja.

Nelläs gruppa stročnoloj bukviè, luaittuloi huran puolizis puoli-ovalojs: s, e, jo, č, ", v.

Vijes gruppa stročnoloj bukviè, luaijttuloj ojgièn puolizis ovalojs, huran i ojgièn puolizis puoli-ovjalojs, yhtytettylöjs keskenäh: è, ž, z, h, k. (Kaččuo ris. 2).

Ris 2. Bukvat.

6. Zaglavnojt bukvat.

Ènzimäne gruppa zaglavnoloj bukviè, kudamat pohoditah stročnolojh: Ž ž, Z z, I i, J j, K K, L l, M m, O o, Ö ö, S s, F f, H h, TS ts, Š š, ŠČ šč, È è, JU ju, JA ja.

Tojne gruppa zaglavnoloj bukviè, kudamat èrojtetahes kir'juttaes stročnolojs:

A a, A ä, B 6, V v, G g, D d, E e, JO jo, N n, P p, R r, T t, U u, Y y.

Tojne klassa.

Luittua navìkoj pravil'no istunnas kir'juttaes, tetratin pravil'no piènnäs i ručkan vladejnnas, pravil'no upotrebljajja černilöj i promokatel'nojda bumuagua.

1. Bojkojmbi, kuj 1 klassas kir'jutanda kahta linejkkua myöte (6 mm) kaldavuksen ke 70°. Istunda i peron kerajzen ručkan pièndä vigojn kohennanda.

2. Predvaritel'nojt upražnenijat sormièn i sil'mä miärän razvivajndah nähte i uuzièn bukvièn èlementojn opastunda: ènzimäjzen opastanda vuuven upražnenijojn kir'jutanda; prjamougol'nikan kir'jutanda hojkil linijojl yhtel počerkal (peron ottamatta bumuagas); sormièn i kistin razvivajndah nähte (prjamougol'nikan gorizontal'nojt storonat pidäy kir'juttua vähäjzel yläh päj viäristettylöjl linijojl); plamevidnoj i volnistoj linija.

3. Stročnolojn bukvièn kir'jutanda (ènzimäjzen klassan materialan povtorinda).

4. Detal'nojmbi, kuj 1-s klassas propisnolojn bukvièn opastunda.

Ènzimäjne gruppa zaglavnoloj bukviè, kudamièn osnovnojna èlementana on linija zakruglenijan ke ylä i ala čuastis: I, J, S, P, ŠČ, Č, L, M, A, Ä

Tojne gruppa zaglavnoloj bukviè, kudamièn osnovnojna čuastina on puoli-ovala i ovala: O, Ö, È, Ž, E, JO, Z, JA.

Kolmas gruppa zaglavnoloj bukviè, kudamièn osnovnojna èlementana on plamevidnoj linija: Y, U, N, K, JU, R, V.

Nelläs gruppa zaglavnoloj bukviè, kudamièn osnovnojna èlementana on plamevidnoj linija yhtistettynä volnistojn linijan ke: G, P, T, B,F,D.

3. Individual'nolojn otklonenijojn i vigojn hävitändä, kudamat narušajjah sel'gièdä kir'jutandua, spetsial'nolojn upražnenijojn luainnan kauti èri učenikkoj varojn bukvièn libo nijen èlementojn, sanojn i predloženijojn kir'jutannan kauti.

Čistopisanijan zanjatijojh nähte učebnojda pluanua myöte on annettu 2 čuassuo nedälis, kuj 1-s, muga i II-s klassojs.

Èinzimäjzes klassas ènzimäjzen puolivuuven aloh čistopisanijan zanjatijoj piètäh nellä kerdua nedälis puolin urokojn. Tojzen puolivuuven aloh piètäh kaksi kerdua nedälis ynnällizin urokojn.

Tojzes klassas čistopsisanijan urokat pidäy vediä kajken vuuven aloh: yksi čuassu nedäldis karel'skojl kièlel i yksi čuassu venjan kièlel ynnällizin urokojn.