mejjan vojskien vstuplenijan ke endizen Pol'skojn gosudarstvan territorijal>. Miul ej ole neobhodimostie opisyvajja nämien sobytijojn mänyö. Kaikkeh täh näh podrobno kirjutettih mejjan pečatis i työ, tovarišat deputatat, hyvin tijjattä faktičeskojn puolen. Sanon vaj kajkis sušestvennojmbah näh.
Ej ole midä dokazivajja, čto pol'skojn gosudarstvan täyvellizen raspadan momental mejjan pravitel'stva objazannoj oli ojjendua avun käen Zapadkojn Ukrainan i Zapadnojn Belorussijan territorijal eläil vellilöj - ukraintsojl i vellilojl - belorussojl. Se muga i postuppi. (Burnojt pitkäajgajzet aplodismentat. Deputatat noustah sejzomah i ustraivajjah ovatsija). Krasnoj Armija vstuppi nämih rajonojh ukrainskojn i belorusskojn naselenijan vseobšojn sočuvstvijan olles, kudama vastaj mejjan vojskie, kuj omie osvoboditeljoj panskojs gnjotas, pol'skolojn pomešikojn i kapitalistojn gnjotas. Krasnojn Armijan boevojn sijrdymizen ajgah näjdä rajonoj myöte mejjan voinskolojl čuastilojl oldih erähis sijojs ser'joznojt styčkat pol'skolojn čuastilojn ke, a stalo byt', oldih i žertvat. Mittyjzet oldih nämät žertvat, nägyy sledujušojs. Belorusskojl frontal Krasnojn Armijan čuastilojs, lugien načalvstvujušojn i rjadovojn sostuavan, myö imejčimmä tapettuloj - 216 i ruanittuloj - 503, a kajkkiedah - 749. Ukrainskojl frontal myö imejčimmä tapetuloj načal'stvujušojs i rjadovojs sostuavas - 491 i ruanittuloj - 1359, a kajkkiedah -1850. Sledovatel'no, žertvojn obšoj količestva, kudamat mänetti Krasnoj Armija Zapadnojn Belorussijan i Zapadnojn Ukrainan territorijal, sostavljajččou: tapettuloj - 737, ruanittuloj -1862, se on kajkkiedah - 2599 hengie. Midä kasajčeh mejjan boevoloj trofejoj Pol'šas, to net Sostavljajjah enämbi 900 orudijua, enämbi 10 tuhatta pulemjottua, enämbi 300 tuhatta vintovkua, enämbi 150 millionua vintovočnoloj patronoj, läs 1 millionua artillerijskoloj snarjadoj, 300 samoljottah sah i m. i. SSSR-l sijrdynyt territorija omie razmeroj myöte on suuren evropejskojn gosudarstvan territorijan suurujne. Muga, Zapadnojn Belorussijan territorija dostigajččou 108 tuhatta kvadratnojda kilometrua, naselenijan ke 4 millionua 800 tuhatta hengie. Zapadnojn Ukrainan territorija sostavljajččou 88 tuhatta kvadratnojda kilometrua, a sen naselenijan ke 8 millionua hengie. Takim obrazom, mejl sijrdynyt Zapadnojn Ukrainan territorija yhtes Zapadnojn Belorussijan Territorijan ke sostavljajččou 196 tuhatta kvadratnojda kilometrua, a sen naselenija läs 13 millionua hengie, kudamis ukraintsoj on enämbi 7 millionua, belorussoj - enämbi 3 millionua, poljakkoj - enämbi 1 millionua, evrejloj - enämbi 1 millionua. Nämien sobytijojn političeskojda značenijua on jugie pereotsenie. Kaj soobšenijat Zapadnojs Ukrainas i Zapadnojs Belorussijas päj svidetel'stvujjah sih näh, čto naselenija neopisuemojn ihastuksen ke vastaj oman osvoboždenijan panskojs gnjotas päj i palavasti privetstvujčči sovetskojn vluastin uutta velikojda pobedua (Pitkäajgazien aplodismentojn vzryva). Jal'gimäjzinä päjvinä männyöt vyborat Zapadnojn Ukrainan i Zapadnojn Belorussijan Narodnolojh Sobranijojh, kudamat tiä oldih enzi kerdua organizujdu vseobšojn, prjamojn i ravnojn izbiratel'nojn pravan osnoval, golosojn tajnojn andamizen ke, ozytettih, čto po krajnej mere yheksä kymmenettä nämien oblastilojn naselenijua jo oldih ammuj valmistetut yhtymistä varojn Sovetskojn Sojuzan ke. Nygöj jo kajkil mejl izvestnojt Narodnolojn Sobranijojn rešenijat L'vovas i Belostokas svidetel'stvujjah narodnolojn izbrannjkojn täydeh edinodušijah näh kajkis političeskolojs voprosojs. Sijrrymmä mejjan otnošenijojh Pribaltijskolojn mualojn ke. Kuj on tijjos, i täs proizojdittih sušestvennojt muutokset. Sovetskojn Sojuzan otnošenijojn osnovas Estonijan, Latvijan i Litvan ke ollah sootvetstvujušojt mirnojt dogovorat, zaključitut 1920 vuodena. Nämie dogovoroj myöte Estonija, Latvija i Litva suadih samostojatel'noj gosudarstvennoj sušestvovanija, pri čem kajken männyön periodan ajgah Sovetskoj Sojuza neizmenno provodij družestvennojda politikkua otnošenijas nämih uuvessah sozdajdulojh, pienih gosudarstvojh. Täs löydi oman vyraženijan sovetskojn vluastin politikan korennoj otličija tsarskojn Rossijan politikas, kudama zverski ugnetajčči pienie rahvahie, kudama ej andanut hejl mittyjstä libo samostojatel'nojn natsional'no-gosudarstvennojn razvitijan vozmožnostie i kudama jatti hejl ej vähän jugielöj mujstelemizie. Sledujččou priznajja, čto družestvennolojn sovetsko-estonskolojn, sovetsko-latvijskolojn i sovetsko-litovskoloj otnošenijojn männyzien 20 vuuven razvitijan opytta sozdajčči blagoprijatnojt predposylkat SSSR političeskolojn i kajkkien tojzien otnošenijojn ielleh luendamista varojn pribaltijskolojn susiedojn ke. Tämä ozutettih i jal'gimäjzet diplomatičeskojt peregovorat Estonijan, Latvijan i Litvan predstaviteljojn ke, i net dogovorat, kudamat oldih podpisannojt Moskovas, nämien peregovorojn rezul'tattana. Työ tijjattä, čto Sovetskoj Sojuza zaključči mojzet vzaimopomošin paktat Estonijan, Latvijan i Litvan ke, kudamat imejjah krupnejšoj političeskoj značenija. Nämien paktojn printsipal'noj osnova on yhtenmojne. Net ollah osnovannojt vzaimopomošil Sovetskojn Sojuzan, - yhtel puolel, Estonijan, Latvijan i Litvan välil, tojzel puolel, vključajen i voennojn avun tojne tojzel kenen-tahto nijen piäl napadenijan slučajs. Nämien mualojn osobojn geografičeskojn položenijan periä, kudamat ollah omaluadujzina podstupojna SSSR-n, osobenno Baltijskojn meren puoles, nämät paktat predostavljajjah Sovetskojl Sojuzal vozmožnosti imejja voenno-morskojt bazat i aerodromat Estonijan i Latvijan opredeljonnolojs punktojs, a otnošenijas Litvah ustanavlivajjah yhtehine Sovetskojn Sojuzan ke litovskojn granitsan zašišajččemine. Nämien sovetskolojn voenno-morskolojn bazojn i aerodromojn sozdajččemine Estonijan, Latvijan i Litvan territorijal i krasno-armejskolojn čuastilojn erähän količestvan viemine nämien bazojn i aerodromojn ohranua varojn obespečivajjah oboronan nadežnoj opora ej vaj Sovetskojda Sojuzua varojn, no i iččie pribaltijskoloj gosudarstvoj varojn i, sil samal, sluužitah miran sohranenijan dielol, kudamas ollah zainteresovannojt mejjan rahvahat. Jal'gimäjzel ajjal olluot diplomatičeskojt peregovorat Estonijan, Latvijan i Litvan ke ozutettih, čto mejjan välil sušestvujččou dostatočnoj doverija i nämien voenno-morskolojn oboronitel'nolojn merojn osušestvimizen neobhodimostin nužnoj, ellendämine kuj Sovetskojn Sojuzan interesojs, muga i iče nämien gosudarstvojn interesojs. Peregovorojs täyvelleh vyjavijhes nijen učastnikojn stremlenija miran sohranenijah i bezopasnostin obespečenijah mejjan rahvahie varojn, kudamat ollah zanjatojt mirnojl trudal. Kaj tämä i obespečči peregovorojn uspešnojn loppemizen i paktojn vzaimopomoših näh zaključčimizen, kudamat imejjah vuažnoj istoričeskoj značenija. Ukažittulojn vzaimopomošin paktojn osoboj haraktera vovse ej označajče mittyjstä-tahto Sovetskojn Sojuzan vmešatel'stvua Estonijan, Latvijan i Litvan dielolojh, kuj tädä opitah izobrazie zagraničnojn pečatin erähät ohranat. Naprotiv, kaj nämät vzaimopomošin paktat lujah ogovarivajjah nijen podpiššinujzien gosudarstvojn suverenitetan koskemattomus i nevmešatel'stvan printsippa tojzen gosudarstvan dielolojh. Nämät paktat ishoditah tojzen puolen gosudarstvennojn, sotsial'nojn i ekonomičeskojn strukturan vzaimnojs uvaženijas i dolžny luittua mirnojn dobrososedskojn sotrudničestvan osnovua mejjan rahvahien välil. Myo olemma zaključittulojn paktojn i čestnojn i punktual'nojn elokseh viemizen puoles täyven vzaimnostin uslovijojl i zajavljajčemma, čto boltovnja Pribaltijskolojn mualojn sovetizatsijah näh on vygodnoj vaj mejjan obšolojl vragojl i kajkil antisovetskolojl provokatorojl. Političeskolojn otnošenijojn dostignitun kohenemizen osnoval Estonijan, Latvijan i Litvan ke, Sovetskoj Sojuza lähti leviel'di vastah näjen gosudarsvojn hozjajstvennolojl nuždojl, zaključčien sootvetstvujušojt torgovojt soglašenijat. Nämien hozjajstvennolojn i soglašenijojn yhtevyös, tovaro-oborotta Pribaltijskolojn mualojn ke suureni äjjah kerdah i imejččöy blagoprijatnojn perspektivan iellehpäjhistä kazvuo varojn. Uslovijojs, konza kajkkien evropejskolojn mualojn torgovlja, sijd luvus i nejtral'nolojn gosudarstvojn, pereživajččou gromadnoloj zatrudnenijoj, nämät ekonomičeskojt soglašenijat Estonijan, Latvijan i Litvan ke imejjah nijdä varojn ylen suuri položitel'noj značenija. Takim obrazom, lähendymine, proizojdinut Estonijan, Latvijan i Litvan välil, rubieu sodejstvujmah mejjan Pribaltijskolojn susiedojn sel'skojn hozjajstvan, promišlennostin, transportan i voobše narodnojn blagosostojanijan raviemmal podjemal. Sovetskojn politikan printsipat otnošenijas pienih mualojh osobojn väen ke ollah prodemonstrirujdut dogovoran primieral Vil'no linnan i Vilenskojn oblastin andamizeh näh litovskojl respublikal. Tämän yhtevyös Litovskoj gosudarstva, kus on naselenijua kaksi puolen ke millionua hengie, značitel'no suurendau oman territorijan, suurendau tuhannel hengel oman naselenijan i suau Vil'no linnan, kudaman eläien lugu on počti kahta kerdua suurembi nygöjzen litonskojn stolitsan naselenijua. Sovetskoj Sojuza lähti Vil'non peredačah litovskojl respublikal ej sen periä, čto sijd on suurin čuasti litzovskojda naselenijua. Ej, Vil'nos suurimman čuastin sostavljajččou ej litovskoj naselenija. Sovetskoj pravitel'stva lugihes senke, čto Vil'no, kudaman Pol'ša oli vägeh erojttanut Litvas, dolžen prinadležie Litval, kuj sen mojne linna, kudaman ke on sivottu, yhtel puolel, litozskojn gosudarstvan istoričeskoj männyt ajga, a, tojzel - litovskojn rahvahan natsional'nojt čajanijat. Zagraničnojs pečatis ukazyvajččih, čto muailman istorijas ej ollut vie mojsta sudarstva sobstvennojda vol'ua myöte andajs pienel gosudarstval mojzen suuren linnan. Sidä jarkojmbah tämä Sovetskojn gosudarstvan akta demonstrirujččou sen dobrojda voljua. Osobojs položenijas ollah mejjan otnošenijat Finljandijan ke. Tämä ob'jasnjajčeh, glavnym obrazom, sil, čto Finljandijas enämmäl skazyvajjahes kajken mojzet vnešnjojt vlijanijat kolmanzien deržuavojn puoles. Bespristrastnojt ihmizet dolžny, odnako, priznajja, čto net že Sovetskojn Sojuzan i, osobenno, Leningradan bezopasnostin obespečenijan voprosat, kudamat oldih peregovorojs Estonijan ke, ollah i peregovorojs Finljandijan ke. Vojbi sanuo, čto erähäs otnošenijas bezopasnostin voprosat Sovetskojda Sojuzua varojn tiä ollah daže terävemmät, sentäh kuj glavnoj, Moskovan jal'geh, Sovetskojn gosudarstvan linna - Leningrad on kajkkiedah 32 kilometran piäs Finljandijan granitsas. Tämä znuaččiu, čto Leningrad on tojzen gosudarstvan granitsas päj lyhemmän matkan piäs mi lendäy artillerijskojda ammundua varojn sovremennolojs dal'nebojnlolojs orudoijojs. Tojzel puolel, morskojt podstupat Leningradah muga že značitel'nojs miäräs zavisitah sijd - vraždebnojn vaj družestvennojn pozitsijan otnošenijas Sovetskojh Sojuzah zanimajččou Finljandija, kudama kuuluu Finskojn lahten rannikon kaj severnoj čuasti i kaj suaret Finskojn lahten tsentral'nojda čuastie pitkin. Lugeuduen mojzen položenijan ke, a muga že Evropas rojnnuon obstanovkan ke, vojbi rassčityvajja, čto Finljandijan puoles rojhes projavljajdu dolžnoj ellendämine. Mil osnovyvajdihes Sovetskojn Sojuzan otnošenijat Finljandijan ke kajkkien nämien vuozien ajgana? On tijjos, čto nämien otnošenijojn osnovana on 1920 vuuven mirnoj dogovora mejjan dogovorojn tijppua myöte tojzien mejjan baltijskolojn susiedojn ke. Sovetskoj Sojuza omal svobodnojl voleizjavlenijal obespečči Finljandijan samostojateljnojn i nezavisimojn sušestvovanijan. Ej voj olla somnenijua, čto vaj Sovetskoj pravitel'stva, kudama priznajččou natsional'nostilojn svobodnojn razvitijan printsipan, saj lähtie täh askeleh. Pidäy sanuo, čto ni mittyjne pravitel'stva Rossijas, pajči Sovetskojda, ej voj dopustie nezavisimojn Finljandijan sušestvovanijua juuri Leningradan vorotojn luo. Täh näh krasnorečivo sanou opytta Kerenskojn-Tseretelin "demokratičeskojn" pravitel'stvan ke, sanomatta jo knjazjan "L'vovan-Miljukovan" pravitel'stvah näh i, sidä enämmäl, tsarskojh pravitel'stvah näh. Ej ole somnenijua, čto tämä vuažnoj obstojatel'stva vojs sluužie hyvänä predposylkana sovetsko-finskolojn otnošenijojn kohenemista varojn, kudamis, kuj nägyy, Finljandija on ej vähemmän zainteresovannoj, kuj Sovetskoj Sojuza. Sovetsko-finskojt peregovorat zavodittihes ej ammuj, mejjan initsiativua myöte. Mi on nämien peregovorojn predmettana? Ej ole trudno ellendiä, čto nygöjzes meždunarodnojs obstanovkas, konza Evropan tsentras razvertyvajčeh vojna krupnejšolojn gosudarstvojn välil, kudama on črevatoj suuril vuottamattomuksil i opasnostilojl kajkkie evropejskoloj gosudarstvoj varojn, - Sovetskoj Sojuza ej vaj imejččöy pravan, no i on objazan prinimajmah ser'joznojt merat oman bezopasnostin luendamista varojn. Tämän yhtevyös on estestvenno, čto Sovetskoj pravitel'stva projavljajččou osobojda zabottua Finskojh lahteh näh, kudama on meri podstupana Leningradah, a muga ože sih kujvan muan granitsah näh, kudama on mittyjzen-tahto 30 kilometran piäs Leningradas. Mie mujstojtan, čto Leningradan naselenija dostigni kolme puolen ke millionua, mi počti on ravnoj kajken Finljandijan naselenijal, kudama nasčityvajččou 3 millionua 650 tuhatta eläiä (Zualas vesselä oživlenija). Edva li on osnovanija azettuo nijh nebylitsojh, kudamie rasprostranjajččou zagraničnoj pressa Sovetskojn Sojuzan predloženijojh näh peregovorojs Finljandijan ke. Yhtet utverždajjah, čto SSSR "triebujččou" ičel Vipuri (Vyborg) linnua i Ladožskojn jarven severnojda čuastie. Sanomma omas puoles, čto tämä on puhtas vymysla i kielastus. Tojzet utverždajjah, čto SSSR "triebujččou" sil Alandskolojn suarien andamista. Tämä on mojne že vymysla i kielastus. Boltajjah vie mittyjzih-lienöy pretenzijojh näh, kudamat jakoby on Sovetskojl Sojuzal otnošenijas Švetsijah i Norvegijah. No tämä bespardonnoj kielastus prosto ej zasluživajče oproverženijua. (Obšoj nagro.) Na samom dele mejjan prešloženijat peregovorojs Finljandijan ke ollah maksimal'no skromnojt in ograničivajjahes sil minimumal, ilmaj kudamua on nevozmožno obespeččie SSSR bezopasnosti i naluadie družeskoloj otnošenijoj Finljandijan ke. Myö zavodijmma peregovorat Finljandijan predstaviteljojn ke, midä varojn Finljandskoj pravitel'stva komandirujčči Moskovah g,g. Paasikiven i Tanneran predloženijojn ke zaključčie sovetsko-finskoj-vzaimopomošin pakta, primerno, mejjan vzaimopomošin paktojn tijppua myöte tojzien Pribaltijskolojn gosudarstvojn ke. Poskol'ku, odnako, Finljandskoj pravitel'stva zajavij mejl, čto tämän mojzen paktan zaključenija protivoreččis sen zajmitul absoljutnojn nejtralitetan pozitsijal, myö emmä ruvennut nastaivajmah mejjan predloženijal. Myö predložijmma silloj sijrdyö konkretnolojh voprossojh, kudamis myö olemma zainteresovannojt SSSR bezopasnostin obespečenijan kačonda točkal päj i v osobennosti Leningradan bezopasnostin, kuj meren puolel Finskojs lahtes, muga i mual päj, vvidu pograničnojn linijan črezmernojda lähil olemista Leningradas. Myö predložijmma dogovoriekseh sih näh, čtoby ejstiä severah Leningradas päj erähien kymmenien kilometrojn piäh sovetsko-finskojda granitsua Karel'skojl perešejkal. Tämän vajhtoksi myö predložijmma andua Finljandijal čuastin Sovetskojn Karelijan territorijua, kudama on enämbi kahta kerdua suurembi territorijua, kudaman andau Finljandija Sovetskojl Sojuzal. Myö predložijmma muga že dogovoriekseh sih näh, čtoby Finljandija sdajččis mejl arendah opredelennojksp srokaksi ej suuren učaskan omua territorijua Finskojh lahteh piäzendä rajojoas, čtoby myö vojzimma sie organizujja voenno-morskojn bazan. Sovetskojn voenno-morskojn bazan naličijal Finskojh lahteh južnojn piäzyn luona, a imenno Baltijskojs portas, kuj tämä on obuslovljajdu vzaimopomošin sovetsko estonskojl paktal, voenno-morskojn bazan sozdajččemine Finskojh lahteh severnojn piäzyn luona vojs täyvelleh obespeččie Finskojn—lahten bezopasnostin vraždebnoloj pokušenijoj vastah tojzien gosudarstvojn puoles. Myö emmä somnevajččej sijd, čto tämän mojzen bazan sozdajččemine sootvetsvujččou ej vaj Sovetskojn Sojuzan interesojl, no i Finljandijan bezopasnostil. Tojzet mejjan predloženijat i, v častnosti, mejjan predloženija Finskojs lahtes erähien suarien territorijan vajhtamizeh näh, muga že čuastin niemilöjn. Rybačij i Srednij vajhtamizeh näh kahta kerdua suurembah razmerua myote Sovetskojn Karelijan territorijah, nähtävästi, ej vstrečajja vozraženijoj finljandskojn pravitel'stvan puoles. Raznoglasjjat erähie mejjan predloženijoj myöte vie ej olla preodolejdu, a täs otnošenijas Finljandijan luaitut ustupkat, primieraksi, territorijan častičnoj ustupka Karel'skojl perešejkal, javno ej dostigajja tselie. Myö luaijmma, ielleh, riävyn uuzie askelie Finljandijal vastah. Myö sanojmma, čto, esli rojtah prijmitty mejjan osnovnojt predloženijat, myö olemma valmehet ottamah mejjan vozraženijat Alandskolojn suarilojn vooruženijua vastah, midä jo ammuj nastaivajččou finljandskoj pravitel'stva. Myö ogovorijmma, čto myö hejtämmä omat vozraženijat Alandskolojn suarilojn vooruženijua vastah uslovijal, čto ukažitut vooruženijat ruvetah provodimahes ičen Finljandijan natsional'nolojl vägilojl i čto näjs vooruženijojs kolmannet muat ej ruveta prijmimäh ni mittyjstä učastijua, poskol'ku i SSSR ej učastvujče nijs. Myö predložijmma muga že Finljandijal provedie kajkel sovetsko-finskojl granitsal Karel'skojl perešejkal ukrepljonnolojn rajonojn razoruženijan, mi dolžen tselikom sootvetstvujja Finljandijan interesojl. Myö vyrazijmma, ielleh, želanijan vägeyvyttiä sovetsko-finskojda nenapadenijan paktua dopolnitel'nolojl vzaimnolojl garanjojl. Jal'gimäj, političeskolojn sovetsko-finskolojn otnošenijojn luendamine, nesomnenno, olis prekrasnojna bazana i hozjajstvennolojn otnošenijojn ravieda podjemua varojn mejjan mualojn välil. Takim obrazom, myö olemma valmehet lähtie Finljandijal vastah nijs voprosojs, kudamis se on osobenno zainteresovannoj. Kajken tämän jal'geh myö emmä duumajče, čtoby Finljandijan puoles ruvettajs eččimäh povodua predpolagaemojn soglašenijan sryvua varojn. Tämä ej sootvetstvujččis družestvennolojn sovetsko-finskolojn otnošenijojn politikal i, konečno, tuos ser'joznojn ušerban Finljandijal. Myö olemma uverennojt, čto rukovodjašojt finljandskojt krugat pravil'no ellennetäh sovetsko-finskolojn družestvennolojn otnošenijojn luendamizen značenija i finljandskojt dejateljat ej andauvuta mittyjzelätahto antisovetskojl davlenijal i podstrekatel'stval kenen-tahto puoles. Mie dolžen, odnako, soobšie, čto daže Amerikan Soedinjonnolojn Štatojn prezidenta löydi umestnojksi vmešajjakseh näjh voprossojh, mi on jugie soglasujja amerikanskojn nejtralitetan politikan ke. Omas poslanijas oktjabrjan 12 päjvänä tov. Kalininan, Verhovnojn Sovietan Prezidiuman Predseduateljan nimel, g. Ruzvel't vyrazi nadeždan druželjubnolojn i mirnolojn otnošenijojn sohranenijah i razvitijah SSSR i Finljandijan välil. Vojbi duumajja čto Amerikan Soedinjonnolojl Štatojl paremmin obstoitah dielot, sanomma, Filippinojn ke ili ku Kuban ke, kudamat ammuj triebujjah SŠA-s svobodua i nezavisimostie, i ej voija niidä suaha, kuj Sovetskojl Sojuzal Finljandijan ke, kudama ammuj jo saj Sovetskojs Sojuzas i gosudarstvennojn nezavisimöstin. G. Ruzvel'tan poslanijah tov. Kalinin otvietti täh luaduh: Luven umestnojksi mujstojttua Tejl, gospodina prezidenta, čto Finljandskojn respublikan gosudarstvennoj nezavisimosti oli priznajdu Sovetskojn pravitel'stvan svobodnojl voleizjavlenijal 1917 vuuven dekabrjan 31 päjvänä čto Finljandijan suverenitetta on obespečittu sen tuaksi mirnojl dogovoral RSFSR i Finljandijan välil 1920 vuuven oktjabrjan 14 päjvänä. Ozutettulojl Sovetskojn pravitel'stvan aktojl oldih opredeljajdu vzaimootnošenijojn osnovnojt printsipat Sovetskojn Sojuzan i Finljandijan välil. Sootvetstvijas nämien printsipojn ke männäh i nygöjzet peregovorat Sovetskojn pravitel'stvan i Finljandijan pravitel'stvan välil. Vopreki tendentsioznoloj versijojl, kudamie rasprostranjajjah krugat, očevidno, nezainteresovannojt evropejskojs miras, majnittulojn peregovorojn edinstvennojna tselinä on vzaimootnošenijojn luendamine Sovetskojn Sojuzan i Finljandijan välil i molembien mualojn družestvennojn sotrudničestvan luendamine Sovetskojn Sojuzan i Finljandijan bezopasnostin obespečenijan dielos". Verhovnojn Sovietan Prezidiuman Predseduateljan tämän mojzen otvietan jal'geh pidäy olla soveršenno ellennettävä, čto, dobrojn voljan naličijal, Finljandskoj pravitel'stva lähtöy vastah mejjan minimal'nolojl predloženijojl, kudamat ej vaj ej protivorečita Finljandijan natsional'nolojl i gosudarstvennolojl interesojl, no luennetah sen vnešnjojda bezopasnostie i sozdajjah levie baza političeskolojn i hozjajstvennolojn otnošenijojn iellehpäjhistä leviedä razvitijua ovarojn mejjan mualojn välil. Eräs sana peregovorojh näh Turtsijan ke. Nämien peregovorojn sušestvah näh kir'jutetah granitsan tagana kajken mojsta nebylitsua. Yhtet utverždajjah, čto SSSR budto kuj triebujčči Ardagan i Karsa rajonojn andamista. Sanomma omas puoles, čto tämä on splošnoj vymysla i kielastus. Tojzet utverždajjah, čto triebujčči budto kuj Montres, zaključitun meždunarodnojn konventsijan muuttamista i preimušestvennoloj pravoj varojn voprosas salmilojh näh. Tämä Tože on vymysla i kielastus. Na samom dele pagina mäni Mustan meren rajonojl i salmilojl ograničennojn vzaimopomošin kaksipuolizen paktan zaključenijah näh. SSSR lugi, čto mojzen paktan zaključenija ej voj nostattua sidä dejstvijojh, kudamat vojdajs vediä se vooružennojh konfliktah germanijan ke, tämä enzimäjzeksi, i čto SSSR dolžen imejja garantijan, čto vojnan ugrozan slučajs Turtsija ej laske ej Mustan meren deržuavojn voennoloj korabliloj Bosforan kauti Mustal merel, tämä — tojzeksi. Turtsija otklonij molemmat nämät SSSR ogovorkat i sil luadi nevozmožnojksi paktan zaključčimizen. Sovetsko-turetskojt peregovorat ej tuodu paktan zaključenijah, no net avutettih vyjasnie ili, po krajnej mere, prošupajja riädy mejdä interesujutsdoloj političeskoloj voprossoj. Sovremennojs meždunarodnojs obstanovkas on osobenno važno tiediä gosudarstvojn istinnoj litsa i politikka, otnošenijat kudamien ke imejjah serjoznoj značenija. Turtsijan politikas mejl äjjal rodih nygöj jasnommaksi, kuj moskovskolojn peregovorojn rezul'tatas, muga i turetskojn pravitel'stvan jal'gimäjzien vnešneepolitičeskolojn aktojn rezul'tatas. Kuj on tijjos, Turtsijan pravitel'stva preodpočitajčči siduo oman sud'ban evropejskjelojn deržuavojn opredeljonnojn gruppirovkan ke, kudamat učastvujjah vojnas. Se zaključči vzaimopomošin paktan Anglijan i Frantsijan ke, kudamat jo kaksi kuuda veetäh vojnua Germanijua vastah. Sil samal Turtsija lopullizesti lykkäj ostorožnojn nejtralitetan politikan i vstuppi razvertnvajččiudujan evropejskojn vojnan orbitah. Täl ollah ylen dovol'nojt kuj Anglijas, muga i Frantsijas, kudamat tahtotah enämbi nejtral'noloj mualoj vovlekkie omah vojnan sferah. Ej-go žiälöjče täh näh Turtsija - arbajlemah emmä rubie. (Oživlenija zualas.) Mejl tulou vaj otmiettie nämät uuvet momentat mejjan susiedan-vnešnjojs politikas i vnimatel'no sledie sobytijojn razvitijua. Esli Turtsija izvestnojh stepenih sah nygöj sidoj ičel käet i kaldavuj riskovannojh sidä varojn yhten vojujušolojs puolis podderžkah, to, nähtävästi, Turetskoj pravjtel'stva soznajččou otvetstvennostin, kudaman se täl otti ičen piäl. No tämä ej ole se vnešnjoj politikka, kudamal sledujččou Sovetskoj Sojuza i blagodarja kudamua Sovetskoj Sojuza jo obespečči ej vähän vnešne-političeskoloj uspehoj. Sovetskoj Sojuza predpočitajččou i ielleh päj jattiä ičel käet svobodnolojksi, posledovatel'no provedie omua nejtralitetan politikkua i ej vaj ej sodejstvujja vojnan virittämizel, a sodejstvujja olijojn stremlenijojn luendamizel miran vosstanovlenijal. Myö olemma uverennojt sijd, čto miran politikka, kudamua neuklonno provodiu SSSR, imejččöy i ielleh päj parahat perspektivat. Tädä politikkua myö rubiemma provodimah i Mustan meren rajonas uverennostin ke, čto täyvelleh obespečimma sen dolžnojn provedenijan, kuj tädä triebujjah Sovetskojn Sojuzan i sil družestvennolojn gosudarstvojn interesat. (Aplodismentat.) Nygöj otnošenijojh Japonijah näh ke. Jal'gimäjzeh ajgah sovetsko-japonskolojs otnošenijos on izvestnoj kohenemine. Tämä kohenemine namiettijhes ej ammujzes Moskovskojs soglašenijas sah, kudaman rezul'tattana oli likvidirujdu izvestnoj konflikta mongolo-mančžurskojl granitsal. Erähien kuulojn ajgah, tarkembah sanoen majja, ijunja, ijulja, avgusta kuulojn ajjas i sentjabrjan puolivälih sah, Nomanhanskojs rajonas, kudama primykajččou mongolo-mančžurskojh granitsah, mändih voennojt dejstvijat japono-mančžurskolojn i sovetsko-mongol'skolojn vojskien učastijan ke. Boevolojs dejstvijojs tämän periodan ajgana učasjotvujdih kaj oružijan rodat, vključajen aviatsijan i jugien artillerijan, a bojut tojči prijmittih ylen krovoprolitnoj haraktera. Ni kel nenužnoj konflikta vyzovi ej pienet žertvat mejjan puolel, no nämät žertvat oldih äija kerdua suuremmat japono-mančžurskojl puolel. Jal'gimäj, Japonija obrattijhes mejjan puoleh predloženijan ke likvidirujja konflikta, i myö ohotno lähtimmä japonskojl pravitel'stval vastah. Kuj on tijjos, konfliktan vyzovi Japonijan stremlenija prisvoie čuasti Mongol'skojn Narodnojn Respublikan territorijua i tämän kauti vägeh muuttua omaksi pol'zaksi mongolo-mančžurskoj granitsa. Nengojne yksipuoline metoda dolžen oli suaha rišitel'nojn otporan i ozutti vie kerran oman täyven nesostojatel'nostin, konza dielo kasajčeh Sovetskojda Sojuzua i sen sojuznikkoj. Esli Pol'šan elopolučnojl primieral oli ej ammuj prodemonstrirujdu, kuj huogehet tojči ollah vzaimopomošin paktat, kudamat podpišittih Evropan erähät velikojt deržuavat (nagro), to i mongolo-mančžurskojl granitsal oli prodemonstrirujdu sovsem tojsta. Tiä oli prodemonstrirujdu vzaimopomošin paktojn značenija, kudamien al on Sovetskojn Sojuzan podpisi. (Burnoit, hätken vajkastumattomat aplodismentat). Midä tulou ukazannojh konfliktah, to sovetsko-japonskojn soglašenijan rezul'tatas, kudama on zaključittu sentjabrjan 16 päjvänä Moskovas, se oli likvidirujdu i mira oli täyvelleh vosstanovljajdu mongolo-mančžurskojl granitsal. Sil samal oli luaittu enzimäjne askel sovetsko-japonskolojn otnošenijojn kohenemizeh. Očeredis on smešannojn pograničnojn komissijan obrazujččemine sovetsko-mongol'skojn i japono-mančžurskojn puolien predstaviteljojs. Täl komissijal predstoiu kaččuo erähät spornojt pograničnojt voprosat. Vojbi ej somnevajjakseh, čto esli dobroj volja rojh projavljajdu ej vaj mejjan puolel päj, to pograničnolojn voprosojn delovojn kaččomizen metoda andau položitel'nojt rezul'tatat. Pajči tädä, vyjasnijhes vozmožnosti pristuppie peregovorojh sovetsko-japonskojn torgovljan voprossojh näh. Ej sua ej priznajja, čto sovetsko-japonskojn tovaro-oborotan razvitija sootvetstvujččou molembien gosudarstvojn interesojl. Takim obrazom, myö imejčemmä osnovanijat sanuo mejjan otnoplenijojn Japonijan ke nametivšojh kohenemizeh näh. Nygöj on jugie suudie mittyjzes miäräs vojbi rassčityvajja tämän tendentsijan ravieh razvitijah. Mejl vie ej udajnuhes vyjasnie, kuj ser'jozno on valmistettu počva tädä varojn japonskolojs, krugojs. Omas puoles päj dolžen sanuo, čto myö položitel'no otnosimmokseh tämän luadujzih japonskolojh predloženijojh, podhodien nijh osnovnojn mejjan političeskojn pozitsijan i miran interesojn zabotan kačonda točkas päj. Jal'gimäj, erähie sanoj voennojh kontrabandah näh i oružijan viemizeh näh nejtral'nolojs mualojs päj vojujččijojh mualojzs. Näminä päjvinä oli opublikujdu Sovetskojn pravitel'stvan nota otvietaksi Anglijan notojh sentjabrjan 6 i 11 päjvil. Mejjan notas on izložittu SSSR mnenija voennojn kontrabandan voprossojh i on ukažittu, čto Sovetskoj pravitel'stva ej voj pričislie voennojh kontrabandah pitanijan produktoj, toplivua mirnojda naselenijua varojn i sobien predmiettoj, čto massovojn potreblenijan predmietojn tuomizen kiel'dämine - znuaččiu obreččie lapsie, najzie, starikkoj, vojmattomie bedstvijojh i näl'gäh kuolemizeh. Sovetskoj pravitel'stva ukazivajččou notas, čto tämän mojzet voprosat ej vojja olla yksipuolizen rešenijan predmiettana, kuj tämän luadi Anglija, a dolžny olla rešitty deržuavojn obšojs soglasijas. Myö rassčityvajčemma, čto nejtralvnojt muat, a muga že Anglijan i Frantsijan obšestvennoj mnenija priznajjah mejjan pozitsijan pravil'nosti i prijmitäh merat sih čtoby vojna vojujččijojn mualojn armijojn väliz ej olils muutettu vojnaksi lapsie, najzie, starikkoloj i vojmattomie vastah. Joga slučajs mejän mua, kuj nejtral'noj mua, kudama ej ole zainteresovannoj voinan virittämizes, prijmiy kaj merat sih, čtoby luadie vojna vähemmäl razrušitel'nojksi, oslabie se i uskorie sen loppemine miran interesojs. Nengoman perspektivan mugah amerikanskojn pravitel'stvan rešenija kiel'dämizen (embargo) otmenindah näh oružijan vedämizeh vojujččijojh mualojh vyzyvajččou zakonnojt somnenijat. Edva li vojbi olla somnenija, čto tämä rešenija rubieu imejmäh omana rezul'tattana ej vojnan oslablenijan i ej vojnan lopun lähendämizen, a naoborot - vojnan vägeyvyttämizen, terävöjttämizen i jatkamizen. Konečno, tämän mojne rešenija voj obespeččie korgiet baryšat amerikanskojda voennojda promnšlennostie varojn. No vot voprossa: vojbi-go tämä obstojatel'stva sluužie embargon otmenimizen opravdanijana Amerikas päj oružijan vedämizeh? Jasno, čto ej voj. Tämän mojne on nygöj meždunarodnoj obstanovka. Tämän mojzet ollah Sovetskojn Sojuzan vnešnjojn politikan osnovat. (Burnojt, hätken vajkastumattomat aplodismentat, kudamat muututah ovatsijaksi. Kaj deputatat noustah sejzomah.)