V. Majakovskij

Kenenä olla?

Kargosizdat

Petrozavodsk, 1939

Miul vuozié kazvau -
liénöy sejččetojsta.
Kus-ba vojnen silloj ruadua,  
midä professijua mojsta?

Nužnojt ollah rabotnikat -
stoljarat i plotnikat!  
Mebelin mié luadié maltan:  
énzimäj mié parren otan,
piluan mié sen lauvojksi

Pitkiksi i tazajziksi.
Nämä lauvat vot nenga
verstakas jo ličattih.
Ruavon periä pila
on jo hijlava.
Pilajzen al päj
kirvotah jauhojzet vaj.
Käes on struuga -
ruado on tojne:
oksajzet, kuhmut
struuguau se tojnah.
Lastujzet čomat -
igruškat hyvät!
A esli pidäy
šara meil
pyöryžä ynnäh,
tokarnojl stankal
pyöryžä liékkäh.  
Vähäjzin valmistamma
se juašikkajzen,
se jalgajzen.
Stuulua i stolua luaimma -
kajken ruavon spruavimma!
Stoljarana hyvä olla,
inženerana - parembi.

Lähtizin mié kodié stroimah -
anna opastetah miuda.
Énzimäj mié risujčen
koin mojzen, mittyön duumajčen.
Se on glavnoj,
čtoby olis risujttu
kodi slavnoj,
kuj élävä, luaittu.    
liénöy ézi puoli -
fasadaksi sanotah.
Kajki tiétäh:  
tämä-vanna,   
tämä-sadu.

Pluana valmis,
i ymbäri
sada ruaduo
tuhanzil käzil.
Noustah mečät
ynnäh pil'vih sah.
Kus vaj jugié ruado liéy,
lebjodka sié kajken viéy:
noustah balkat ylähäksi,
kebiésti net muas päj läksi,
kirpičät kaj yläh noustah,
remenil kuj hijret juostah.
Levon piäl jo žesti pandih -  
i levo on,
i kodi valmis.
Hyvä kodi,
suuri kodi,
kajkkih nelläh bokkah päj;
lapsil éliä hyvä rodih.

Inženerana on hyvä olla,
doktorana - parembi.  
Lapsié liéččié olis hyvä -  
anna opastetah miuda.
Lapsié tervehiksi liéčin -  
voj-go poleznojmbua ruaduo éččié?
Mié tulen Petjan luo,
mié tulen Poljan luo.
"Terveh tejl, lapset!
Ken-bä tejl kibié on?
Kuj-bo työ vojtta?
Kuj-bo tejjan vaččajzet on?
Käsken suun mié avata,
kiélen njokkua kačahtan.
"Pangua tämä gradusnikka
kajnalojzeh, lapset!"
Pannah lapset vesselinä
gradusnikka kajnaloh.
"Tejl pidäy nygöj ottua  
vähäjne poroškua,
miksturua-gi érähän kerran  
lajnokkua työ vähän verran".
A tejl pidäy vié muata".
tejjan vačal kompressa liénöy,  
silloj kaj svuad'bah sah,
tiéttäväjne, paranou."
Doktorana hyvä olla,
rabočojna - parembi.

Rabočojksi lähtizin-
anna opastetah miuda.
Nouze! Mäne!
gudka kuččuu -
i myö - zavodan joga čuppuh.
Rahvasta - 
joukko tukkunajne,
sada vaj kaksi.
Midä yksi éj ruadane -
ruamma kaikin.
vojmma raudua
nožničoil leikkuo,
rippujal kruanal 
jugevyksié nostua,
vazara parovoj
lämmyttäy i rel'soj.

Tinua myö sulatamma,
mašinojl pruavimma.
Jogahizen nygöj ruado, 
on pädija yhteh luaduh.  
Mié gajkkoj luain,
a siul -
pidäy vintoj luadié
gajkkojh miun.
I kajkkién ruado tiä pädöy,
tsehah sboročnojh se mänöy.
Boltat, mängiä
omih loukkojh,
čuastit, yhteh 
yhtykkiä!
Savu - sié,
Jyry - tiä, 
jyry - kajken
koin piäl.

I vot
on valmis parovoza,
čtob mejdä i tejdä
se vejs i tojs.
Zavodal on hyvä, 
tramvajs olis parembi.

Konduktoraksi lähtizin -
anna opastetah miuda.
Konduktora ajau joga sijah -
kaiken aigua, kaiken paivan
suuren nahka čumkan ke
tramvajs ajau ajvin.
"Suuret" i piénet,
ottuat biliétat,
biliétat raznojt,
ottakkua ljubojt -
zelenäjzet,
ruskiét
i golubojt!"

Rel'soj myö matkuamma.
loputtih rel'sat,
lässä jo meččä,
tramvajs päj lähtimmä -
istoj i lebiä.

Konduktoral on hyvä,
šoferal - parembi.

Šoferaksi lähtizin -
anna opastetah miuda.
Puhkau bojkoj mašina,
lendäy livestellen.
hyvä olen šofera -
éj sua piétellä.
Sanokkua vaj työ,
kunne tejl pidäy männä, -
vojmma rel'sojtta myö
tejdä kodih viija.
Ajamma, 
gudimma: "
"Väl'tykkiä,  
ujikkua!"  

Šoferana olla hyvä on,
ljotčikkana - parembi.
Ljotčikaksi lähtizin -
anna opastetah miuda.
Valan bakkah benzinua,
propellerua kiännän.
"Motora, vié tajvahal,
čtob lindu pajattelis rinnal.
Varata éj pié
ni vihmua,
ni rajsta.
Kylliči mié pil'vyjzis,  
lendiä čurahutan.
Tojvot valgié kajoj tiäl,
lendelen mié meren piäl,  
vién mié ilmaj paginua
mäen yličče mašinua.
"Motora, vié,
čtoby mejl vojs piästä
kuudamoh sah,
i tiähtiloih sah,
hotja kuudamo i tiähtet
kaj lojttuona muas päj ollah"

Pjotčikkana hyvä olla.
matrosana - parembi.
Matrosaksi lähtizin -
anna opastetah miuda.
Šuapkas nygöj miul lenta on,
lentas vié on jakorjajne.
Aelin kezän pitkin jo merdä,
okeanat - pokorjajen.
Tyh'iä, allot, bauhuatta,
yksikaj, mié varua én,
rejojl da i mačtua myöte,
kuj vaj tahton, guljajčen.
Hejty, tuuli v'južnoj,
hejty, bauhu pahaččajne -
poljusan
mié avuan
južnojn,
a Severnojn-se - 
tiéttäväjne.  
Knijgan kajken kaččelet,  
pane primiéttäjzeh kaj -
kaj on ruavot hyvät.
Jalles iče valličet,
miél'dä myöte löyvät!